• Eko časne sestre
  • 16.06.2014. 07:30

Duhovni centar na prirodni pogon!

Sestre Miroslava, Renata i Berislava ponosne su što svojim projektima čuvaju okoliš!

Foto: free-picture.net
  • 1.098
  • 81
  • 0

U neposrednoj blizini Zaprešića časne sestre milosrdnice proizvode svoju hranu, a strujom se opskrbljuju iz sunčeve energije. Struju ne proizvode samo za svoje potrebe, nego ju prodaju HEP-u i tako na režijama godišnje uštede desetke tisuća kuna.

U njihovom duhovnom centru gotovo sve funkcionira na prirodni način. Na krovu su im integrirane fotonaponske ćelije koje od sunčeve proizvode električnu energiju. Cilj ovih sestara, kako same kažu, nije zarada nego da si priskrbe dovoljno sredstava za podmirivanje troškova poput režija, plaća djelatnika, ali i da mogu uložiti u novu proizvodnju. Ako posao bude tekao prema planovima, nadaju se i zapošljavanju novih djelatnika.

Sestre se već dugo ne griju na plin, one to rade jeftinije i ekološki prihvatljivije. Radijatore zagrijavaju uz pomoć geotermalnih dizalica, koje povlače vodu iz izvorskih bušotina. Sestre između ostalog uzgajaju i kalifornijske gliste, koje rade kvalitetan humus, a koji im omogućuje uzgoj zdrave i ekološki uzgojene hrane. Proizvode i jedinstvenu tjesteninu od maslačka.

Sestre Miroslava, Renata i Berislava ponosne su što svojim projektima čuvaju okoliš. Računica ovih časni poprilično je jednostavna. Što je dan duži i sunčaniji, više struje isporuče HEP-u, pa je nedvojbeno da ove časne u svojim molitvama od Boga traže što više sunčanih dana. Priču o eko časnama pogledajte u videoprilogu HRT-a.

Izvor: vijesti.hrt.hr, Foto: free-picture.net


Tagovi

Časne sestre HEP Kalifornijske gliste Eko hrana Fotonaponske ćelije Sestre milosrdnice Zaprešić Geotermalne dizalice Humus Eko uzgoj Zapošljavanje Bušotine Struja Plin Prirodni izvor energije


Autorica

Nikolina Fako

Nikolina je administratorica portala Agroklub. Ima 28 godina, a završila je diplomski studij marketing managementa na Ekonomskom fakultetu u Osijeku ... a moto joj je: „Život je puno lakši ako kroz njega ideš sa osmijehom“.