• Eko povrće
  • 27.08.2019. 12:00
  • Varaždinska, Nova Ves Petrijanečka

Darko Šipek: Nepovjerenje potrošača u domaće eko proizvode i dalje je veliko

Lako se može ući u trag eko proizvodima ako se ima uvid u eko površine, odnosno finalne proizvode. Druge zemlje, a Danska se odlučila, barem deklarativno za 100 posto eko poljoprivredu od 2020. godine, imaju češće i učinkovitije kontrole eko proizvoda, a kod nas 'netko žmiri na jedno oko', kaže eko konzultantica, agronomkinja Martina Borić.

Foto: Marinko Petković
  • 451
  • 33
  • 0

OPG Darka Šipeka jedini je ekološki proizvođač povrća iz Nove Vesi Peterijanečke (u prelaznoj fazi od tri godine) koji ima svoje povrće na Gradskoj tržnici u Varaždinu. Inače se u Varaždinskoj županiji na prste jedne ruke mogu izborajati ekološki proizvođači, jer su ljudi dugo u konvencionalnoj poljoprivredi, a i ovo malo eko proizvođača nailazi na gotovo nepremostive prepreke kao što je veliko nepovjerenje potrošača u domaće eko proizvode.

Eko poljoprivreda mora zadobiti povjerenje potrošača

Šipek  kaže da su se prije tri godine odlučili za ekološku poljoprivredu na 1,5 ha zemlje, podijeljene na tri parcele i dva velika plastenika, gdje uzgajaju eko povrće - od zelene salate, rajčice, paprike, graha, krastavaca, kupusnjača, jagoda, mladog luka, poriluka do bučina ulja. Dodaje da prije svega moraš biti sam prema sebi pošten, bez odstupanja, jer ekološka poljoprivreda zahtijeva puno više fizičkog rada i stručnog znanja, kao što je slučaj u primjeni eko gnojiva. Međutim, problem je što su ona teško dokaziva i onda se ne rijetko koriste mineralna gnojiva, koja su jeftinija, kao i herbicidi u manjim dozama za veće prinose i u eko poljoprivredi. "A sve to onda nije ekološka poljoprivreda za koju smo se odlučili, a koja mora zadobiti i povjerenje potrošača na tržištu, kao nešto drugačije i bolje",  ističe Šipek.

U OPG-u Šipek uzgajaju eko povrće 

Eko konzultantica iz tvrtke Bioinput, agronomkinja Martina Borić, kaže da  je slaba kontrola ekološke poljoprivrede, posebno finalnih eko proizvoda na tržištu, od uzimanja uzoraka do ispitivanja korištenja pesticida (rezidua), što se može brzo obaviti na Zavodu Andrija Štampar u Zagrebu, stvorilo negativnu sliku o domaćim eko proizvodima na tržištu, a njih ionako nema dovoljno, i pored nešto više od 5000 registriranih eko proizvođača u RH! No, to su većinom  ekološki pašnjaci i livade na kojima se 'beru' lijepi eko poticaji, a proizvoda s eko markicom je još uvijek malo i na domaćem tržištu, koje je zatrpano robom iz uvoza, pa se proizvođači teško nose s predrasudama domaćih potrošača, koji nemaju povjerenja u institucije, koje bi trebale biti 'vjerni pas čuvar prava potrošača'.

S druge strane, kaže Borić ističe: "Lako se može ući u trag eko proizvodima ako se ima uvid u eko površine, odnosno finalne proizvode  na tržištu. Druge zemlje, primjerice, Danska se odlučila, barem deklarativno za 100 posto eko poljoprivredu od 2020. godine, imaju češće i učinkovitije kontrole eko proizvoda, a kod nas 'netko žmiri na jedno oko'", kaže Borić.

Nema dovoljno radne snage za veću eko proizvodnju

"Primjerice,  eko gnojiva, obogaćuju tlo, koje je postalo kameno, te tako sve manje plodno, nakon učestale promjene mineralnih gnojiva u konvencionalnoj poljoprivredi, koja ne poznaje plodored i odmor tla od učestale obrade. I eko gnojiva, što mnogima smeta kod rajčice ili jabuke što primjerice nisu sve iste, mogu dati lijepe plodove, a što je  još važnije i zdrave proizvode, a i ja sam u eko priču krenula jer sam htjela za svoju djecu imati zdravu  hranu", ističe Borić. Primjerice, kaže, eko jagode može jesti koliko hoćete, ali njih ne može biti u listopadu ili siječnju, jer to onda nije ekološki uzgojena jagoda.  

Martina Borić ističe i problem s poticajima

Veliko eko imanje Šipekovih smješteno je iza obiteljske kuće u mjestu Nova Ves Petrijanečka, koje je tri kilometra od Varaždina, a koje se proteže na nekoliko stotina metara dvorišta u koje su i poljoprivredni strojevi,  plastenici, nasadi zelene salate, a od domaćih životinja, imaju smo kokoši koje slobodno borave na povrtnjaku. Pitali smo za stajski gnoj, ali bi on morao imati odgovarajući certifikat, što je kod nas problem, da bi mogao doći u obzir za ekološku proizvodnju hrane. Čuli smo da je korov, uz štetnike, veliki problem u eko poljoprivredi, ako ima više kiše jer onda on raste brže od biljke. No, može poslužiti i kao dobar izolator, kao i kukuruz koji čuva eko nasade od konvencionalne poljoprivrede, posebno što se tiče korištenih "zaštitnih sredstava" na otvorenom polju. Šipek je uvijek spreman na kontrolu, bilo koju, jer samo tako se može steći izgubljeno povjerenje potrošača u domaće eko proizvode, nakon eko incidenata na tržištu.      

Nova uredba o ekološkoj proizvodnji

Šipek ističe da bi im puno pomoglo što se tiče obrade zemlje da se posjed može okrupniti, ali to je kod nas nemoguća misija, iako privatne zemlje ima, ali se ona ne prodaje jer papiri nisu riješeni. "Osim toga, problem bi bio i naći radnu snagu u našem kraju, jer nemam toliko rodbine i prijatelja, koji uskaču po potrebi, ako bi htio imati 10 ha eko oranica. Gdje da nađem desetak ili 20-ak ljudi u sezoni", pita se Šipek?

Na tržnici nam ne vjeruju da imamo eko proizvode     

Ekološka poljoprivreda, bez pesticida, uključuje samu pripremu tla za obradu, kao i eko sjeme... Naravno, potrošači  'kupuju očima',  što znači da i eko proizvodi, moraju, koliko je to moguće i nije protivno samoj prirodi, biti lijepi. Borić ističe da se primjenom eko proizvoda, odnosno njihovim tretiranjem, biljke mogu zadržati svoje prirodne karakteristike, kao što je izvorni okus, boja i miris, a to je onda i siguran znak da su uzgojeni i na  ekološki prihvatljiv način. Trend je u svijetu i da ekološka poljoprivreda, sve više, koristi otporne sorte, koje dolaze u prvi plan, jer se tako smanjuju bolesti i štetnici u eko poljoprivedi. Na varaždinskoj tržnici, među desetak prodavača voća i povrća, OPG Šipek se ističe zelenom tablom na kojoj piše 'Jedite zdravo, ekološka proizvodnja u prijelaznom razdoblju'.

Na varaždinskoj tržnici ipak imaju svoje vjerne kupce

Supruga i prodavačica Ljerka Šipek kaže da im drugi prodavači, ali tu je i manji krug odanih kupaca, ne vjeruju da imaju ekološke proizvode. "Svi misle da ih samo tako nazivamo, zbog nešto veće prodajne cijene na tržnici, a ne njihove stvarne  vrijednosti. Odlučili smo se za ekološku poljoprivredu i ne mislimo samo tako odustati, a bilo bi bolje kad bi se stvarno znalo tko se bavi ekološkom poljoprivredom, i ima vrijedne eko proizvode, a ne samo zbog 30 posto većih poticaja.  To je mali, ali važan korak koji bi činio razliku na tržištu", zaključuje Ljerka Šipek.


Fotoprilog


Tagovi

OPG Darko Šipek Martina Borić Eko povrće Nepovjerenje potrošača Varaždinska tržnica


Autor

Marinko Petković

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi