Pretraga tekstova
Ekološka poljoprivreda jedini je model u kojem možemo biti konkurentni, no za to bi trebalo utrošiti barem dvostruko više od planiranih 193 milijuna eura.
Od usvajanja Akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede nije bilo promidžbenih kampanja i organiziranih nacionalnih sajmova, izostala je i potpora udrugama, kao i znanstvena istraživanja. Na edukaciji poljoprivrednika nije se radilo sustavno, a proizvođači se snalaze po principu "uradi sam". S obzirom na to da je turizam prepoznat kao važan marketinški kanal za ekološke proizvode, Akcijski plan je odredio da će u 2011. biti gotov projekt s nacionalnim standardima za ekorestorane, ekohotele i ekotrgovine s pravom uporabe jedinstvenog nacionalnog eko znaka. Narvno, od projekta nije bilo ništa. Birokracija je spora, no to nije ništa novo. Nedostaje nam dobra organizacija i proaktivnost nadležnih. No, tu je još jedna stvar za koju ne možemo kriviti ljude koji nešto zaista žele promijeniti.
Čini mi se da se u Ministarstvu, slijedom događanja iz prošlih godina, uslijed političkih prepiranja, izgubio smisao zbog kojeg su svi oni tamo. Nedostaje vizionara koji će stvarno unijeti promjene, no njima se često ne dopušta da dođu do izražaja. Bilo tko tko je nešto zaista htio promijeniti, imao plan, i znao kako ga provesti, više ne sjedi u fotelji. Način rada je dakle, potpuno krivi.
"No, Akcijski plan dobra je smjernica i okosnica za razvitak ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj", podsjeća Darko Znaor, agrarni analitičar i konzultant na projektima Svjetske banke i organizacija UN-a, za Poslovni.hr. "Na polovici smo razdoblja njegove provedbe, a što je postignuto - puno ili malo - teško je reći", ocjenjuje, zato što nema nikakvih javno dostupnih izvješća o njegovoj provedbi. "Na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede dostupni su samo podaci o hektarima i broju poljoprivrednih gospodarstava. Iz njih je razvidno da je broj ekoloških poljoprivrednika u porastu. Međutim, ostaje pitanje je li do toga došlo zahvaljujući zalaganju politike i sustavnom radu na onom što je zacrtano u Akcijskom planu, ili pak zbog globalnog trenda snažnog razvitka ekopoljoprivrede i tržišta ekohrane, koji je zahvatio i Hrvatsku", kaže Znaor. Sa samo tri posto poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom, Hrvatska je i dalje znatno ispod razine mediteranskih i srednjoeuropskih zemalja.
U Austriji je primjerice, 20 posto površina pod ekoproizvodnjom, u Češkoj 11, u Italiji devet, u Sloveniji osam, u Španjolskoj sedam. "Od 16 akcija predviđenih Akcijskim planom dosad je u cijelosti ili djelomično provedeno samo njih šest. Iz nastupa i izjava kreatora agrarne politike, kako prethodnih, tako i sadašnje Vlade, razvidno je da ekopoljoprivreda za njih ne predstavlja prioritet i ozbiljnu alternativu konvencionalnoj proizvodnji u rješavanju ekoloških, ekonomskih i socijalnih problema hrvatske poljoprivrede i seoskih područja. Ekopoljoprivreda je dio hrvatske agrarne politike prije svega zato što je ona dio 'briselskog paketa', sastavni dio Zajedničke poljoprivredne politike EU, a ne hrvatski izbor i opredjeljenje. Šteta, jer ekološka poljoprivreda ima i te kako što ponuditi. To najbolje potvrđuje vrijednost hrvatskog tržišta ekohrane, koje premašuje 100 milijuna eura, od čega lavovski dio čini uvozna roba", ističe Znaor.
S obzirom da je Europska komisija svim članicama dala naputak da u novom programu 30 posto sredstava mora biti predviđeno za agrookolišne mjere i razvoj ekološke poljoprivrede, Hrvatska je po običaju, sve shvatila krivo. Za svaku ovu mjeru izdvojila je manje nego za šume, ukupno gledano ni pola od iznosa koji je predvidjela Europska komisija. Ekološka poljoprivreda jedini je model u kojem možemo biti konkurentniji od europskih poljoprivrednika, a da nas itko u ovom trenutku ozbiljno shvati, trebalo bi utrošiti barem dvostruko više od planiranih 193 milijuna eura.
Foto: RGBStock.com
Tagovi
Darko Znaor Ekološka poljoprivreda Akcijski plan Eko znak Razvoj Tržište Eko hrana
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Karolina Rastija
prije 2 dana
Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu
Damir Senjan
prije 3 dana
Karolina Rastija Daj pitaj ja sam tek danas u svome primjetio da ima naznake kroz nekih 7 dana da bi pustio cvjetiče. Ja sam skoro na vrhu Bilogore Više [+] pa kod nas inače sve malo kasnije procvjeta. Jedan dio oko sorti znam Srednje rani, Srednje rani kasno dozrijevanje i Kasni sa kasnim dozrijevanjem. Ja udari baš ono što ovdje kod mene niko nema Lideino sjeme sa Srednje kasno dozrijevanje. Bilo je problema sa sjemenom svih kultura, sorte koje slabije imaju prinose koliko hočeš, a sa večim prinosima na kapaljku. Inače sam izabrao s bratom Aromatic Lidea ali stigao odgovor da to neče poslati jer staro sjeme upitna klijavost. Vidjet čemo što će biti samo da nebude kombajniranje za Božić ili novu godinu. Nama je teško ovdje izabrati sorte ili ti dođe prerano prinos nikakav, pa se bira malo da je kasnije i da se ostvare prinosi. Ali i zbog ovih velikih vručina pogotovo ako je suša, dolazi u obzir samo OSSK SJEME. Ostali hibridi ne ali ovo što vidim na slici DA za ovaj moj dio pa makar i kasnije malo dođe nekih mjesec dana u dozrijevanju.
Karolina Rastija
prije 4 dana
Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :) Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :)
Damir Senjan
prije 4 dana
Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić. Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić.