Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita bilja
  • 21.03.2013.

Biološkom borbom protiv biljnih patogena!

Biološka zaštita protiv biljnih patogena više nije utopija

  • 3.258
  • 147
  • 0

Osnovne prednosti kemijske zaštite bilja sadržane u brzom, jeftinom i učinkovitom suzbijanju štetnih organizama umanjene su negativnim posrednim utjecajem na zdravlje čovjeka, onečišćenje okoliša i ekološku ravnotežu. Stoga se osim konvencionalne poljoprivrede sve više vlasnika zemljišta u razvijenim zemljama, pa tako i u našoj državi, usmjerava u integriranu, održivu ili samodostatnu i ekološku poljoprivredu.

U sustavu integrirane poljoprivredne proizvodnje (137/12) nastoji se svim raspoloživim metodama spriječiti ekonomska štetnost od uzročnika bolesti, životinjskih nametnika i neželjenih biljaka, pa je pritom osim uzgoja otpornijih sorata, provođenja karantenskih, agrotehničkih i fizikalnih zaštitnih mjera, vrlo važno i biološko suzbijanje. Viši stupanj integrirane proizvodnje čini održiva ili samodostatna poljoprivreda koja podrazumijeva uzgoj bilja i stoke te kruženje tvari u sustavu: tlo - biljka - životinja. Ona štiti tlo, vodu, biljne i animalne resurse, ne degradira okoliš, tehnički je primjerena, ekonomski opstojna i socijalno prihvatljiva.

Ekološka poljoprivreda, definirana posebnim zakonom (u našoj zemlji prvi je zakon usvojen još u siječnju 2001. godine) i pratećim pravilnicima, nastoji svim gospodarski i društveno opravdanim metodama smanjiti negativne posljedice kemijsko-tehnoloških mjera i time spriječiti onečišćenje okoliša. Svi nabrojeni oblici nekonvencionalne proizvodnje bilja traže puno više znanja i iskustva poljoprivrednika. Uvođenje biološke zaštite samo je jedna od vrlo značajnih mjera kojima se značajno smanjuje ili se može potpuno nadomjestiti uporaba kemijskih sredstva za zaštitu bilja. Pri korištenju bioloških mjera koristimo izravno ili neizravno različite organizme i njihove proizvode za suzbijanje štetnih organizama. Premda se još prije stotinu godina biološko suzbijanje nametnika smatralo vrlo perspektivnim, danas u ukupnom globalnom prometu biološka sredstva ne dostižu niti 1%. Od ukupne pak vrijednosti bioloških pripravaka čak 90% otpada na sredstva koja sadrže spore i toksine bakterije Bacillus thuringiensis, koja se uspješno koristi za suzbijanje štetnih gusjenica i ličinke kornjaša (npr. krumpirove zlatice).

Sredinom 1990-ih godina se procijenilo da unatoč mjerama suzbijanja izravni gubici od biljnih štetočinja u našoj zemlji iznose 29,2%, a ovisno o vrsti usjeva uzročnici bolesti pritom umanjuju prinose u rasponu od 4 do 30%. Vrlo velike štete od biljnih bolesti bilježimo u voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji, a najčešće se protiv njih u više navrata tijekom sezone poduzimaju kemijske mjere zaštite primjenom fungicida. Među biološkim agensima protiv biljnih se patogena najčešće primjenjuju korisni mikroorganizmi. Naime, uzročnici bolesti nisu osamljeni pa prije ili poslije uspostavljanja parazitskog odnosa s višom biljkom mogu postati vrlo ranjivi kada se nađu zajedno s prirodnim suparnicima. U Republici Hrvatskoj se na tržištu mogu nabaviti pripravci koji sadrže antagonističku gljivicu Trichoderma, pomoću koje se uspješno može suzbijati vrlo opasna siva plijesan na jagodama i grožđu (u pripravku Trichodex), te različiti zemljišni patogeni na ratarskim i povrtlarskim kulturama (u pripravku Tiffi, Trifender, TF Binap).

Dokazano je da nekoliko vrsta Trichoderma imaju značajnu ulogu u mikrobiološkom suzbijanju patogena, jer imaju svojstva hiperparazita, antagonista, proizvođača antibiotika i enzima kojima razgrađuju hitin i glukone. Prvi mikrobiološki pripravak koji se pojavio na tržištu Republike Hrvatske još početkom 1990-ih godina je Trichodex, a koristi se za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) na grožđu i jagodama! Sadrži gljivicu Trichoderma harzianum, a ne ubraja se u otrove! Karenca u jagodama iznosi samo 4 dana, a na grožđu 14 dana (karenca je najmanji broj dana od tretiranja pripravkom do berbe, a na vinskom grožđu je nešto duža zbog mogućeg negativnog učinka na korisne kvašćeve gljivice koje su bitne za fermentaciju mošta u vino).

Važno je da se mikrobiološka sredstva koriste odvojeno od ostalih kemijskih pripravaka (a naročito fungicida), odnosno da se miješaju s drugim djelatnim tvarima samo prema uputama proizvođača! U našoj se zemlji posljednjih godina uspješno koristi i vrsta Trichoderma spp. u pripravcima “Tiffi”, “Trifender” i “TF Binap” (mikrobiološki poboljšivač tla i stimulans rasta i prinosa), na način da se preventivno prska (1%) površina tla prije sjetve ili sadnje ratarskih i povrtlarskih kultura (npr. suncokret, krumpir, mrkva, celer, peršin, paprika, rajčica, luk i dr.) i inkorporira u zemljište na dubinu 10-20 cm. Na taj je način pokusima na dva lokaliteta u središnjem dijelu Međimurju (Pribislavec, Šenkovec), na tri gospodarski raširene sorte krumpira (adora, laura, vineta), u iznadprosječno vlažnoj sezoni 2010. godine ostvaren je prosječno 31,4% veći prinos tržne frakcije gomolja krumpira na dijelu površina gdje je primijenjen pripravak Trifender (3,0 kg/ha) u odnosu na netretirane površine! Slični su rezultati dobiveni i tijekom sušne 2011. sezone. Osim toga gomolji krumpira koji rastu u zemljištu koje je tretirano antagonističkom gljivicom ne pucaju zbog negativnog djelovanja štetnog biljnog patogena Rhizoctonia solani, a također je smanjena zaraza uzročnikom obične krastavosti gomolja (Streptomyces scabies).

U susjednoj Republici Sloveniji se uspješno u voćarstvu koristi mikroorganizam Bacillus subtilis (soj QST 713) u pripravku Serenade WP, koji pokazuje antibiozu prema izrazito patogenoj i u našoj zemlji karantenskoj vrsti Erwinia amilovora (bakterijski palež jabučastog voća). Antibiozu možemo definirati kao odnos dvaju mikroorganizma, od kojih je jedan izrazito štetan za drugoga jer produktima svoga metabolizma (npr. antibiotici) onemogućuje drugom da se razmnožava, razvija ili ga uništava. Pripravak Serenade se preventivno koristi u punoj cvatnji jabuka, neposredno prije uvjeta za primarne zaraze cvjetnih organa. Osim toga, navedeni soj korisnog mikroorganizma Bacillus subtilis uspješno suzbija uzročnika krastavosti jabuka (Venturia inaequalis) i sive plijesni (Botrytis cinerea) na grožđu, pa je primjeren u integriranoj i ekološkoj proizvodnji voća i grožđa. U Međimurju smo dobili i prva dobra iskustva primjenom ovog mikrobiološkog agensa u suzbijanju vrlo štetne gnjiloće cvjetova i plodova na američkim borovnicama (Monilinia vaccinii-coymbosi).

Početkom novog milenija u nekim je europskim državama registriran i prvi komercijalni biofungicid koji sadrži spore gljive Ampelomyces quisqualis (AQ 10) za suzbijanje pepelnice vinove loze (Uncinula necator) (npr. Švicarska, Francuska, Italija, Slovenija). Ova vrsta prirodno hiperparazitira više vrsta pepelnica bez obzira na biljku domaćina, a za svoju aktivnost zahtjeva najnižu relativnu vlažnost zraka 60% i temperaturu 12ºC. Koristi se preventivno ili najkasnije kada opazimo 3 kolonije pepelnice na lišću ili bobicama grožđa, a naročito se preporučuje u prvim zaštitama rano u proljeće ili završnim tretiranjima krajem ljeta jer parazitira plodišta (tzv. kleistotecije) pepelnice. Iz zimskih se plodišta krajem travnja i početkom svibnja u Međimurskom vinogorju šire okom nevidljive primarne zaraze, pa pepelnica naknadno na tek zametnutim bobicama jače “iznenadi” slabije zaštićene nasade, a od sredine kolovoza do kraja mjeseca rujna ova se plodišta ponovno formiraju na zaraženom lišću, grožđu i mladicama. Ova su plodišta odgovora i za pojavu otpornosti ili rezistentnosti pepelnice grožđa na neke previše korištene skupine fungicida! U Međimurskom su vinogorju odlični rezultati pri pokusnom biološkom suzbijanju pepelnice grožđa dobiveni još tijekom epidemijske 2002. godine, a pripravak AQ 10 je korišten u kombinaciji s mineralnim uljem (0,15%). Pri zarazi grožđa sorte moslavac (šipon) na netretiranom dijelu većoj od 60%, pripravak AQ 10 je bio djelotvorniji od 98%.

Ovi primjeri pokazuju da danas biološka zaštita protiv biljnih patogena više nije utopija. Ali valja znati da je proizvodnja i formuliranje mikrobioloških agensa kompliciranija nego opće raširenih kemijskih spojeva, a takvi se pripravci u pravilu kraće čuvaju pri posebnim uvjetima (paziti na temperaturu). Za njihovu primjenu treba više znanja, ali živjeti od integrirane ili ekološke poljoprivredne proizvodnje dugoročno donosi niz ekoloških pogodnosti, pa i naša država novim sustavom novčanih potpora (NN 120/12, NN 145/12) stimulira ovakav način uzgoja bilja (integrirana i ekološka proizvodnja).

Autor: mr.sc. Milorad Šubić


Izvori

Međimurje - županijske novine


Tagovi

Zaštita bilja Mikrobiološka sredstva Suzbijanje štetnih organizama Integrirana proizvodnja