Biodinamički uzgoj: Proizvodnja koja najviše pridonosi bioraznolikosti i očuvanju tla

Biodinamička poljoprivreda, koja predstavlja nadogradnju one ekološke, a istovremeno se može smatrati i njezinom pretečom, bila je glavna tema predavanja i okruglog stola koji su organizirali HGK Županijska komora Osijek i Centar dr. Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca.

"U svijetu raste proizvodnja i potrošnja takve hrane visoke kvalitete, koja svojim metodama i principima proizvodnje i prerade doprinosi najviše bioraznolikosti, očuvanju tla i dobrobiti životinja", započela je ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera Dijana Posavec.

Predstavljanje drugačijeg pristupa

Njihova misija usmjerena je na širenje znanja, iskustava i prakse dr. Rudolfa Steinera, s naglaskom na biodinamičku poljoprivredu, koja unosi značajnu dodanu vrijednost u proizvodni proces, posebno u kontekstu sigurnosti hrane i zdravlja potrošača.

Glavni motiv za organizaciju predavanja bilo je "predstaviti zapravo jedan takav način proizvodnje, koji harmonizira čitav taj naš sustav u kojem živimo i proizvodimo", rekao je viši stručni suradnik HGK-a, Igor Mikulić.

Proizvodnja zdrave hrane nema alternative, ali navodi Mikulić, ključna je i usklađenost s metodama koje čuvaju tlo, biljni i životinjski svijet, te okoliš u cjelini, uključujući vodu i zdravlje prirodnih resursa.

Najstarija oznaka kvalitete

Oznaka Demeter, rečeno je tijekom predavanja, koja se dodjeljuje biodinamičkim proizvodima, najstarija je oznaka za ekološku proizvodnje, simbol je visoke kvalitete i donosi značajnu dodanu vrijednost tim proizvodima.

"Znamo da u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj, skandinavskim zemljama takvih proizvoda nedostaje usred velike potražnje", dodaje Posavec. Politike poput Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, koje dakako provodi i Hrvatska, usmjerene su na razvoj održivosti. 

Ostavština Rudolfa Steinera

Njegov pristup, kažu, temelji se na holističkom pogledu koji spaja ekološke prakse s duhovnim aspektom, navode, uz poštovanje prirodnih ritmova i ciklusa. Važno je napomenuti da je osnivač ove metode, dr. Rudolf Steiner, rođen u Donjem Kraljevcu u Međimurskoj županiji, gdje se i danas nalazi njegova rodna kuća. 

Znanstvenik, reformator, arhitekt i ezoterik, istaknuo je da biljka ne može biti bolesna, već isključivo tlo u kojem raste. To je osnova biodinamičke poljoprivrede, navodi Posavec, koja se ne fokusira samo na uzgoj zdrave hrane, već na stvaranje i revitalizaciju plodnog tla i humusa.

Specifični pripravci

Posebnost ove poljoprivrede leži u primjeni devet pripravaka od bilja, minerala i stajskog gnojiva, koji se koriste u sprejevima i kompostnim inokulantima u malim dozama. Na predavanju su detaljno predstavljena dva takva preparata. 

Takozvani "gnoj iz roga" ili preparat 500, izrađuje se od kravljeg stajnjaka koji sazrijeva u zakopanom rogu krave. Prema Centru, ovaj preparat potiče biljke na razvoj bogatijeg korijenovog sustava.

Drugi, kremen iz roga (preparat 501), koriste za jačanje biljaka, njihov razvoj te poboljšanje svjetlosnog metabolizma. Kako navode, biljkama pruža svježinu, sjaj i otpornost, osobito u uvjetima povećane osjetljivosti na bolesti.