Ovogodišnji izlazak 242 poljoprivrednika iz ekološke proizvodnje, veliki je udarac za ovaj domaći sektor. Osim državnih institucija postoje i volonteri koji poduzimaju mjere ne bi li se zaustavio izlazak. Udruga biofila Hrvatske upravo je organizirala prvi u nizu Eko-market.
Prethodno referentno razdoblje je završilo krajem 2022. godine i s njim je zabilježen val izlazaka poljoprivrednika iz ekološke proizvodnje. Sličan je trend zabilježen i u Austriji. No, Hrvatska je mala država, pa ovogodišnjih 242 i prošlogodišnjih 259 izlazaka puno znači za ukupno brojčano stanje naše ekološke poljoprivrede.
Iako država ne vodi evidenciju razloga, lako je za zaključiti da je jedan od značajnijih upravo nedostatak potražnje za ekološki certificiranim proizvodima. Hrvati danas u velikoj mjeri ne vjeruju ekološkim i inim oznakama. Zato su se osim državnih tijela, neka udruženja građana aktivirala u borbi za poticanje i promoviranje ekološke hrane.
Udruga biofila Hrvatske ne posustaje sa svojim ciljevima, a to su: jačanje povjerenja potrošača u ekološki proizvod i zaustavljanje izlazaka poljoprivrednika iz ekološkog sistema. Organizirali su prvi u nizu Eko Market u West-Gate centru, a pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije. Na Sajmu se predstavilo 22 proizvođača. Bilo je tu nekoliko pčelara, egzotično voće, voćni sokovi, džemovi, umaci, krušni I drugi proizvodi. Neki od njih po prvi put su se predstavili na ovom prostoru i pronašli svoje nove kupce.
Osim prodajnog karaktera, događanje je imalo i edukativnu namjenu pa je tako Muzej grada Karlovca organizirao dječju radionicu na temu Upoznajmo svijet kukaca.
Ove godine 242 proizvođača izašla iz ekološkog nadzora, prošle njih 259. Zna li se zašto?
Predsjednik Udruge biofila Hrvatske prof. dr. sc. Albert Marinculić održao je prezentaciju o hitnosti djelovanja za spas našeg ekosustava. Naglasio je da svatko može učiniti nešto da spasi našu prirodnu baštinu.
"Ako ne krenemo odmah, za 50 godina skoro 20 posto planeta neće imati života. Svi zajedno trebamo zasaditi 1.000 milijardi stabala da fiksiraju CO2 iz atmosfere. Znači, ako imate komad zemlje, kakvu sjemenku ili sadnicu, hitno je zasadite jer bez biljaka na ovoj planeti života ne bi bilo", upozorio je.
Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, kao partner Udruge biofila Hrvatske moderirao je događanje, a Ivica Žuljević, dr.med.vet. predstavio prednosti korištenja efektivnih mikroorganizama u kompostiranju što je važna karika ekološke proizvodnje hrane.
U panelu o važnosti ekološke poljoprivrede u obnovi prirode sudjelovali su prof.dr.sc. Šimpraga, prof.dr.sc. Marinculić, Robert Hadžić, mag.ecc. predsjednik Udruge OPG-H i Vesna Mijat, mag.ing.agr. članica Biofila, te kontrolor ekološke poljoprivrede.
Sudionici su naglasili potrebu za provođenjem hitnih mjera za zaustavljanje izlaska poljoprivrednika iz ekološke proizvodnje. Nadalje, složni su da je potrebno osnažiti promociju ekoloških i biodinamičkih proizvoda jer među potrošačima još uvijek vlada nepovjerenje u prednosti takvih proizvoda.
Na kraju, i dalje s terena dopiru informacije da je podrška institucija čiji je zadatak pružanje logistike ekološkim proizvođačima, često nedovoljna i nekoordinirana, te je stoga zaključeno da je neophodno izgraditi multidisciplinarnu mrežu stručnjaka koji bi mogli stajati iza ekološkog proizvođača u svakoj situaciji. Posebno su veliki problemi uočeni kod nepostojanja pravovremenog savjetovanja oko ekoloških mogućnosti zaštite nasada od bolesti i nametnika, nepostojanja organiziranog plasmana ekološki certificiranih proizvoda, te nedovoljne informiranost kupca o ogromnoj razlici u kvaliteti između konvencionalnog i ekološkog proizvoda.
Sljedeći Eko-market na rasporedu je 28. listopada 2023. i pozvani su svi ekološki i biodinamički proizvođači.
Vjerujete li u zdravstvene prednosti ekološki certificiranih proizvoda, odgovorite nam u anketi ispod teksta, a zašto vjerujete odnosno ne vjerujete napišite u komentaru.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
SASA FRANIC
prije 1 godinu
nestaju i obicni proizvodjaci. tako i EKO. ratarstvo je skoro nemogice u EKO. stocarstvo je moguce ali slabo je potpomognutoo. plus razmnozili su divljje zvjeri da unistavaju stocarstvo na otvorenom. na svinjama sada genocid radi vlada. jedno ostaje mogucnost u vocarstvu mozda.
Damir Senj
prije 1 godinu
Ma eko poljoprivreda imala je smisla u počecima, ali što dalje pretvorila se u to da moraš više sjediti za papirom i sve strogo bilježiti, stroge mjere da se ne izgubi certifikat. U principu prava eko poljoprivreda je da se radi bilo kiša ili sunce, nema televizije, nema mobitela. Od toliko napornog rada dosta da ti netko iz konvencionalne poljoprivrede nešto svoje pljucne i ode cijeli Eko kvragu. Primjer Eko poljoprivrede u Hrvatskoj je bio Željko Mavrović, u principu on niti nije imao pojma o Eku, Eko su mu vodili drugi a ona dva zaposlena više su sjedila nego radila. Ima tu mnogo faktora da bi uspio u Eko ali mi smo premala država za eko poljoprivredu. Možeš trenutno imati samo svoj eko vrt a iskusta sa eko kombinirati sa konvecionalnom u smislu gnoidbe da ušparaš na ovim skupim umjetnim gnoivima.
Marta Radić
prije 1 godinu
Hrvatska mora još puno učiniti da bih imala eko proizvođače...oni su degradirani , sa niskim potporama , ne organiziranim tržištem , prestrogi zakoni , kontrole i dr....ljudi su shvatili da je dosta maltretiranja...te napuštaju eko proizvodnju.