• OPG Zelenika
  • 02.08.2020. 16:30
  • Požeško-slavonska, Velika

Antonija Zelenika: Godina nikad rodnija, a od viška voća pravim sokove i džemove

Svi su govorili bit će vrućine, suše i neće biti plodova, a kod mene je ove godine sve rodilo, od jabuka, šljiva i aronije, kaže vlasnica ekološkog voćnjaka.

Foto: Jumpstory
  • 318
  • 46
  • 0

Diljem Lijepe naše u tijeku je berba ranih sorti voća. Iako brojni voćari iz Slavonije nisu zadovoljni ovogodišnjim urodom, Antonija Zelenika iz Velike, u svom ekološkom voćnjaku, došla je do neočekivane količine plodova šljiva i jabuka.

"Svi su govorili bit će vrućine, suše i neće biti plodova, a kod mene je ove godine sve rodilo, od jabuka, šljiva i aronije. U fazi cvjetanja bilo je sunčano i pčela je mogla oploditi cvijet. Kada je trebalo kiše za voćke, ona je došla. Očuvala sam voćke od bakterijskog oboljenja pomoću propolisa, tako da je voće relativno zdravo. Jako sam zadovoljna“, pojašnjava.

Sokovi i džemovi kao dodatni proizvodi

Pozitivna je priča kada je riječ o rodnosti, ali problem je što je jabuku kao konzumno voće teško plasirati u ovo doba godine. "Trgovački lanci ju neće, a ljudi ju ne vole sada jesti, ljeti više preferiraju breskve i lubenice. Naplaćujem pet kuna po kilogramu, što nije puno za ekološku, ali barem nešto da unovčim. Sada kada je rodna, preradila sam ju u ekološki sok u jednoj tvornici“, otkriva Zelenika.

Ali tu priča ne završava jer od prešanih jabuka, iz kojih je iscijeđen stopostotni sok, napravila je još jedan proizvod. "Isti dan kada je sok prerađen, dovezena je kući masa, ono što je ostalo. To sam prokuhala isto popodne i napravila gustoću za podlogu za svoje ostale proizvode. Bit će za džem od bazginih bobica, jabuka s cimetom i za druge proizvode, da ne dodajem neke želatine ili zgušnjivače. Ovo je najbolja podloga jer ima puno pektina“, ističe.

Budući da spomenuta podloga služi kao baza za pekmeze ili džemove, ona se može zamrznuti do vremena kada ostali sastojci budu ubrani.

"Kada dođu bazgine bobice berem ih isti dan. Svo ekološko voće se mora u tri ili četiri dana spremati. Sada smo ispasirali sigurno 600 ili 700 kilograma mase, spremili ih u zamrzivač i kada uberem bazgu, za jedno mjesec dana, izvadim tu masu, dodajem bazgu i napravim džem“, pojašnjava sugovornica te dodaje kako u njega zatim stavlja šećer, koji zauzima oko 20 % sveukupne mase.

Problem s plasmanom

Inače, osim po svojim pekmezima i džemovima, Antonija je medijima poznata i po jednom od najvećih nasada šipka u Hrvatskoj, koji je pretprošle godine bio većinskim dijelom uništen strojnom berbom, ali kako tvrdi, malčiranjem je spasila dio grmova.

"Malčirani šipak  se pokrenuo i jako je lijep, a oporavit će se skroz za jedno dvije godine. Onaj koji se ne može oporaviti, možda bi bilo najbolje uništiti da ne trošim vrijeme. Možda bi bilo najbolje otići malčerom i obnavljati što više grmova šipka", zaključuje.

Antonija Zelenika: Uništena mi je cijela plantaža šipka. Plodova neće biti tri godine!

No koliko god okus bio dobar i proizvodi provjerene kvalitete, ove godine velik je problem plasman na Jadran, kojeg gotovo da ni nema

Više o temi možete pogledati u videu:


Tagovi

Antonija Zelenika Uzgoj jabuka Ekološki uzgoj Sok Džem Uzgoj šipka Plasman


Autor

Tomislav Milanović

Tomislav Milanović novinar je s bogatim iskustvom, posebice kada su u pitanju poljoprivredne teme.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Visoravan Veliko Rujno na Velebitu