Sada je vrijeme kad se rade planovi za proljetnu sjetvu

Sredinom proteklog tjedna temperatura zraka narasla je u gorju do 15℃, uzduž Jadrana 17℃, na zapadu 19℃, a na istoku i do 20℃. Ništa neobično, jer je temperatura u Zagrebu 7. siječnja 2001., a u Osijeku 11. siječnja 1903. narasla do 19℃.  

Da zima ipak traje svjedoče jutarnje temperature zraka. Naime, pri tlu se spustila u Šibeniku na -4℃, Slavonskom Brodu -10℃, Krapini -11℃, a u Gospiću na -16℃. Šteta od navedenih temperatura ima samo uzduž Jadrana gdje se povrtlarske kulture uzgajaju na otvorenom. Voćari su njima zadovoljni jer voćke nakupljaju takozvane inaktivne temperature. Zadovoljni su i ratari. Ozime kulture prolaze kroz fazu jarovizacije kad one podnose i niže temperature od navedenih.

Vrijedno je istaknuti kako se i duboko izorano tlo smrzavalo. Odmrzavanjem ono polako mijenja strukturu. Danas je vlažnost tla u cijeloj zemlji umjerena, pa ratarske kulture ne trpe od viška, ali i manjka vode u tlu. No, ako se ostvare rezultati nekih prognostičkim modela ozime bi kulture uskoro ipak mogle trpjeti od nedostatka vode u tlu.

Dani koji dolaze bit će suhi. Najviše sijanja Sunca bit će u petak. Dnevna će temperatura na kopnu narasti do 11℃, a jutarnja se pri tlu spustiti i na -10℃. Pojave snijega na tlu, ali samo ponegdje u gorju može biti sredinom idućeg tjedna. Koliko dugo će trajati epizoda suhih dana, teško je ovog trena napisati. Neki prognostički modeli otkrivaju da bi ona ipak mogla potrajati sve do kraja idućeg tjedna. Iako je pouzdanost te prognoze mala, zašto joj makar malo ne vjerovati.

Suhe, ali i ne pretjerano hladne dane vjerujemo da će mnogi iskoristiti za rezidbu voćaka i vinove loze. Čišćenje zapuštenog zemljišta ne bi trebalo odgađati, jednako kao i čišćenje odvodnih kanala. Vrbama nije mjesto u kanalima, jer one itekako usporavaju odvodnju viška vode s tla. Ako se tlo neće zamrzavati, savjetujemo kopanje jama sa sadnju mladih voćaka.

Boraveći u toplini doma, sada je vrijeme za pravljenje planova o proljetnoj sjetvi, kupnji gnojiva za prihranu, ali i rezerviranju sjemena namijenjenog proljetnoj sjetvi. No, ne zaboravimo se informirati i o uvjetima osiguranja naših usjeva od mraza i tuče. Već prisutne klimatske promjene donose sve učestalije elementarne nepogode na prostoru cijele Hrvatske. Kako su ulaganja u bilo koju od grana poljoprivredne proizvodnje iz godine u godinu sve veća, osiguranje usjeva više nije luksuz nego potreba.

I zato na vrijeme razmislite o potrebi osiguranja od mraza i tuče. Organizirana protugradna obrana u Hrvatskoj više ne postoji.