• Agrometeorologija
  • 21.09.2016. 09:00

Do veljače vrijeme toplije od prosjeka

Agrometeorolozi dr. sc. Višnja Vučetić i dipl. ing Marko Vučetić iz DHMZ-a prognozirali su kakvo vrijeme u idućih šest mjeseci očekuje poljoprivrednike i kako se nositi s ekstremima koji su uzrokovani klimatskim promjenama!

  • 4.337
  • 464
  • 0

Agrometeorolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda dr. sc. Višnja Vučetić, voditeljica Službe za agrometerologiju i Marko Vučetić, dipl. ing. fizike Voditelj odjela za agrometeorološke informacije u zanimljivom razgovoru dali su svoja predviđanja vremena za idućih šest mjeseci ali i niz savjeta kako se poljoprivrednici mogu boriti s posljedicama klimatskih promjena.

Na žalost nastavlja se ono na što meteorolozi upozoravaju: neće vrijeme biti sve toplije i toplije nego se očekuje sve više ekstremnih događaja kao što su suše, poplave, olujni vjetar, tuča i slično.

Kišovitije u južnoj Dalmaciji

Dugoročna tzv. sezonska prognoza vremena pokazuje kako se očekuje čak do veljače 2017. niz mjeseci toplijih od prosjeka, kaže Marko Vučetić, no dodaje kako takva prognoza ne može predvidjeti neke ekstreme poput prodora hladnog zraka. Što se tiče količine oborina, gotovo cijela Hrvatska bi imala na razini prosjeka, osim Dalmacije, osobito njezin južni dio mogao bi biti kišovitiji u jesen i početkom zime. Kako će vjerojatno i siječanj biti topliji od prosjeka, pitanje je hoće li u siječnju biti snijega - ovisi o tome hoće li prodrijeti hladan polarni odnosno sibirski zrak do naših krajeva ili ne.

"Zapravo je oborina najproblematičniji element za prognozu - oborine mogu pasti odjednom i napuniti prosjek mjeseca ili čak u jednom danu može pasti i više od mjesečnog prosjeka, a da zapravo imate sušno razdoblje", kaže Marko Vučetić.

"Tako je ove godine padalo malo kiše no i to malo kao da je palo baš kad treba. Pala je u posljednji tren kada je trebalo natopiti tlo i osvježiti pa su dobro rodile i masline i grožđe, kukuruz je ove godine izvanredno rodio, čak su i voćke nekako preživjele mraz. Činilo se kako oraha neće biti ni za lijek, a kamoli za kolače - ali ga ima, baš kao i jabuka koje su dobro rodile", kaže M. Vučetić.

Sustav motritelja DHMZ-a

Državni hidrometeorološki zavod ima nekoliko razina motrenja: od profesionalnih motritelja na glavnim meteorološkim postajama do onih nižeg ranga u kojima motrenja obavljaju honorarni motritelji, pojašnjava dr. sc. Višnja Vučetić. Takav sustav organiziran je po standardima Svjetske meteorološke organizacije i to je za klimatske potrebe dovoljno. Međutim od honorarnih motritelja informacije o nekim iznenadnim pojavama kao što su tuča ili pijavice, koje zahvaćaju mala područja, ne dolaze promptno, odmah kada se dogode, a bile bi vrijedna informacija poljoprivrednicima da mogu odmah reagirati.

Vlastite agrometeorološke postaje

Višnja Vučetić smatra da bi poljoprivrednicima bilo mudro uložiti novac u agrometeorološke postaje za njihova vlastita mjerenja. Automatske postaje sa senzorima za mjerenje temperature zraka i tla te Sunčevog zračenja, relativne vlažnosti zraka i vlage u tlu kao i količinu oborine te brzine i smjera vjetra dali bi dragocjene podatke poljoprivrednicima koliko treba neko polje navodnjavati, koliko brzo će se nešto osušiti, bi li zbog visoke vlage pri toplom vremenu moglo doći do biljnih bolesti i tako imati priliku zaštititi svoje nasade.

"Podaci koji se prikupljaju na agrometeorološkoj postaji mogu se prilagoditi kulturi koja se uzgaja pa se primjerice može mjeriti temperatura zraka 5 cm iznad tla, ali i na visini kulture koja se uzgaja. Mjerenjem vlage u tlu i svih ostalih nabrojenih meteorološki elemenata, može se izračunati koliko je potrebno vode za navodnjavanje i na taj način bi se pravilno gospodarilo vodom", kaže Višnja Vučetić.

Mjeriti temperaturu i vlagu uz biljku

Cijene takvih agrometeoroloških postaja su od nekoliko tisuća eura do tridesetak tisuća eura, no velikim poljoprivrednim dobrima, pogotovo onima koji su već puno sredstva uložili u akumulaciju vode i navodnjavanje sigurno bi se takva mjerenja isplatila na njihovim poljima, tim više što za sada javnosti nisu promptno dostupna dnevna mjerenja isparavanja koja se obavljaju na određenim meteorološkim postajama

No i bez takvih sofisticiranih postaja svaki bi poljoprivrednik mogao mjeriti temperaturu zraka na visini 5 cm od tla i temperaturu na visini biljke koju uzgaja i relativnu vlažnost zraka te vlagu u tlu na dubini sjetvenog sloja do 20 cm. Hirove prirode ne možemo spriječiti ali ih možemo ublažiti, a navodnjavanje i zasjenjivanje biljaka svakako su dobar put.

Za biljke opasan toplinski stres

Biljke su najosjetljivije na toplinski stres odnosno pojavu kada maksimalna dnevna temperatura viša od 30 stupnjeva Celzija traje deset ili više dana, upozorava Višnja Vučetić, a to vrijedi i za poljoprivredne kulture, povrtnice i za višegodišnje biljke. Prema referentnim mjerenjima u razdoblju 1961. do 1990. godine, a to je razdoblje koje meteorolozi još uvijek koriste za višegodišnji prosjek, najugroženije područje u Hrvatskoj od toplinskog stresa je bilo Dalmatinska zagora i srednjodalmatinski otoci.

Međutim, prema novijim mjerenjima u razdoblju od 1981. do 2010. godine toplinski stres očitava se gotovo na cijelom području Hrvatske, a izuzetci su samo Gorska Hrvatska i Medvednica u unutrašnjosti Hrvatske. Zbog tog povećanja temperature zraka danas se na kontinentu uzgajaju sve više crne sorte grožđa, a i opažen je sve raniji početak vegetacije u proljeće i produljenje vegetacijskog razdoblja u jesen. Postoji i trend povećanje temperatura mora, a time i zraka u primorju, što izaziva preranu cvatnju npr. bajama (badema) u siječnju kojeg onda može uništiti orkanska bura.

Sorte otporne na sušu

"Već smo se uvjerili da se vremenske nepogode vrlo brzo izmjenjuju i da su sve učestalije", kaže Višnja Vučetić, "pa smo samo u 21. stoljeću imali već osam ekstremno toplih godina u Zagrebu, a prije toga od 1862., od kada postoje mjerenja na postaji Zagreb-Grič, bile su samo dvije (1994. i 2000.). Primjerice ekstremno kišna je bila 1940. godina pa 2014. godina, a ekstremno hladna davna 1939. pa se zapravo očekuje sada ponavljanje neke ekstremno hladne godine". Stoga se niti ne može dati neki generalni savjet koje kulture sijati ili saditi i od kojih odustati, no generalno agronomi trebaju raditi na sortama koje su otpornije na sušu.

Hvatanje magle mrežicom

I premda podaci o raspoloživoj vodi po glavi stanovnika govore da vode imamo dovoljno Marko Vučetić kaže kako je taj podatak relativan jer poveća li se broj stanovnika zalihe vode neće biti dovoljne. Uz zanemarene gustijerne još jedan izvor vode bio bi uzimanje vode iz zraka. Istraživanje kolegice Marine Mileta, dipl. ing. fiz. je pokazalo kako se iz magle na postaji Zavižan na Sjevernom Velebitu može dobiti jednaka količina vode kao i iz oborine - oko 2.000 mm godišnje. Zanimljivo je i kako se voda iz magle hvata mrežom - okomito se postavi mreža kroz koju struji zrak iz kojeg se kapljice kondenziraju na nitima mrežice i slijevaju se prema dolje.

Ublažavanje klimatskih promjena

Sve to ukazuje da se sve više moramo prilagođavati na klimatske promjene, obnoviti neke tradicionalne načine sakupljanja vode i povezati ih s novim tehnološkim dostignućima. Na taj način jedino možemo ublažiti posljedice klimatskih promjena, a u svemu tome agrometeorološka istraživanja mogu pomoći razvoju suvremene poljoprivrede.


Tagovi

Agrometeorologija Višnja Vučetić Marko Vučetić Državni hidrometeorološki zavod Navodnjavanje Klimatske promjene Toplinski stres Agrometeorološke postaje Mjerenje temperature tla Tuča Pijavica Količina oborine Ekstremni događaji


Autorica

Tatjana Tadić

Više [+]

Tatjana je po zanimanju grafički inženjer - dizajner, a novinarstvom se bavi od 1996. godine. Radila je kao urednik rubrika u Poslovnom dnevniku, pokretala i uređivala gospodarske magazine, pisala novinarske tekstove, a dugo godina je radila i kao fotoreporterka. Hobi joj je pčelarenje :)