Nije dovoljno samo poticati poljoprivrednike na uvođenje navodnjavanja, nego i osigurati vodu na vrijeme izradom akumulacijskih jezera, rečeno je na predstavljanju projekta o prgonostičkim alatima za ublažavanje združenih posljedica suše, toplinskih valova i požara na području Središnje Europe
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) predstavio je jučer rezultate EU projekta "Clim4Cast – Prognostički alati za ublažavanje združenih posljedica suše, toplinskih valova i požara na području Središnje Europe" na svečanosti njegova zatvaranja, održanoj na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu. Riječ je o trogodišnjem projektu Europske unije u kojem je sudjelovalo sedam zemalja, a omogućio je prognoziranje suše koja je do sada bila na neki način podcijenjena.
Cilj projekta bio je razvoj i primjena prognostičkih alata za praćenje tzv. združenih DHF događaja (DHF, od engl. drought, heatwaves and fire weather) – pojava koje se u toplom dijelu godine javljaju istodobno ili uzastopno te međusobno pojačavaju svoje učinke.
Prema podacima Ministarstva financija za razdoblje od 2010. do 2023. godine, suša je uzrokovala najveće ekonomske štete u odnosu na druge vremenske nepogode, stoga je jasno zašto je njezina prognoza toliko važna.
"Trenutno se radi o prognozi za deset dana i sad je, primjerice, vidljiva jaka suša na području Poljske, ali i njezin intenzitet, deficit vlage u tlu i relativna zasićenost tla vlagom. Ovi indeksi vrijede za tri različite dubine tla", pojasnio je dr.sc. Mislav Anić s DHMZ-a pokazujući kartu za Europu.
Prognoza je za sada dostupna samo na stranici projekta Clim4Cast, ali u ovoj bi godini trebala biti dostupna i na Meteo.hr, s uvećanom kartom Hrvatske.
Projekt je, objasnila je docentica Ksenija Cindrić Kalin, donio i stvaranje baze podataka na temelju članaka dnevnih novina u razdoblju od 2000. – 2025., a koji su se temeljili na učincima suša, toplinskih valova i požara (DHF). Ti su podaci važni, jer omogućuju dodatnu usporedbu indeksa za praćenje suša s nekom stvarnom situacijom poput smrtnosti, poljoprivrednih prinosa i hitnih intervencija.
"Na temelju ovog projekta mogu se razviti različiti proizvodi, ali u suradnji s drugim sektorima, jer mi smo samo meteorolozi i ne znamo kako suša utječe na poljoprivredu, na biljke, turizam. Sljedeće je vjerojatno i izrada sustava upozorenja na sušu, ali treba prvo definirati kriterije", zaključila je.
Vrućih dana je sve više, sušna su razdoblja sve duža i prošlo ljeto u tom je smislu bilo iznimka.
"U 2022. smo bili zatrpani zahtjevima OPG-ova koji su htjeli dokaz da je suša bila na njihovim površinama, jer su to tražila osiguravajuća društva. Sada će imati naše lokalne podatke za takve situacije i to je odlično", istaknula je mr.sc. Melita Perčec Tadić iz Službe za klimatologiju DHMZ-a.
Prognoza je za sada dostupna samo na stranici projekta Clim4Cast, ali u ovoj bi godini trebala biti dostupna i na Meteo.hr, s uvećanom kartom Hrvatske
Glavni ravnatelj DHMZ-a, dr. sc. Ivan Güttler, istaknuo je kako klimatski ekstremi postaju sve složeniji izazov za sustave upravljanja rizicima. "Ne suočavamo se više s izoliranim pojavama, već s nizom međusobno povezanih ekstrema. Upravo zato DHMZ kontinuirano ulaže u razvoj i unaprjeđenje prognostičkih alata. Integracija rezultata projekta Clim4Cast u naše operativne sustave ranog upozoravanja predstavlja važan iskorak u jačanju otpornosti društva."
U raspravi nakon predavanja rečeno je kako je važno prilagoditi se te da nije dovoljno samo poticati poljoprivrednike na uvođenje navodnjavanja, nego i osigurati vodu na vrijeme izradom akumulacijskih jezera. Također i kako svake godine ima sve manje količina podzemnih voda što osobito utječe na šume, jer se stara stabla slabo prilagođavaju sušnim razdobljima.
Zaključak je kako je ova vrsta prognoza dobro polazište za razvoj raznih projekata koji će pomoći da se Hrvatska prilagodi novim uvjetima.
Stiže spas za varaždinsko zelje, hren i buču? Krenuo projekt vrijedan više od pola milijuna eura
Projekt je okupio partnere iz sedam zemalja Središnje Europe (Češke, Slovačke, Austrije, Slovenije, Njemačke i Poljske), a u Hrvatskoj ga je provodio DHMZ uz pridružene partnere Ravnateljstvo civilne zaštite i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Njegova vrijednost iznosi 1.913.954 eura.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica