Pretraga tekstova
Vrijeme u danima koji dolaze neće biti po volji poljodjelaca.
Pojava kiše od 1. do 10. studenog bila je vrlo česta. Ukupno je bilo u Varaždinu i Gospiću 6, a u Osijeku i Splitu 7 dana s pojavom oborine. I zato nas ni malo ne čudi da je tlo, pa i danas u cijeloj Hrvatskoj vrlo vlažno.
Traktori, a ponegdje još uvijek i kombajni na oranice ulaze teško ili nikako. Kako voda ipak ne leži na oranicama gdje su posijane ozime kulture, one za sada ne trpe od viška vode u tlu. Vrijedno je istaknuti kako je proteklih sedam dana akumulacija topline na istoku i zapadu Hrvatske bila veća od prosjeka za 15 do 20 posto pa je vjerujemo i to jedan od razloga da rast i razvoj ozimih kultura za sada ide normalnim tijekom.
Tijekom dana temperatura zraka narasla je u gorju do 17℃, zapadu 20℃, uzduž Jadrana 22℃, a na istoku i do 25℃. No, i tlo je još uvijek dovoljno toplo za klijanje i nicanje sjemena ne samo ozimih ratarskih, nego i nekih povrtlarskih kultura. Ono se na 5 cm dubine proteklih dana na istoku i zapadu zagrijalo do 16℃, a uzduž Jadrana i do 21℃.
Negativne vrijednosti temperature zraka tijekom ranih jutarnjih sati ipak su signal da je zima kao godišnje doba iz dana u dan sve bliže.
Vrijeme u danima koji dolaze neće biti po volji poljodjelaca. Željeli bi više sijanja Sunca. Nažalost, sve do sredine idućeg tjedna njega će u cijeloj Hrvatskoj biti vrlo malo ili nikako. Vlažnost tla neće se mijenjati. Naprotiv, zbog očekivane oborine uzduž Jadrana u subotu, a u nedjelju ponegdje i na kopnu tlo će biti vrlo vlažno.
U subotu će tijekom dana temperatura zraka narasti na istoku i zapadu do 13℃, a uzduž Jadrana u subotu i do 18℃. Tijekom prve polovice idućeg tjedna ponovno očekujemo hladna jutra s temperaturama ispod točke smrzavanja. Staklenike i plastenike ne smijemo zaboraviti noću zatvarati, ali i malo zagrijati. Savjetujemo da se voda iz cijevi na otvorenom polako ispušta.
Oblačni dani neka nas ipak ne sprječavaju u obilasku voćnjaka i vinograda. Kopanje jama za eventualnu sadnju neće se moći obavljati. No, zaštita od divljači itekako je potrebna. Voćarima savjetujemo da se već osušeni plodovi što prije skinu s grana. Te suhe plodove zovemo mumijama i upravo su oni prijenosnici bolesti zvane monilija.
Jedna pučka izreka kaže: "Ako studeni ne da kiše, posijano ne niče". Dakle, na kišu ovog se mjeseca ipak ne treba ljutiti.
Tagovi
Agro prognoza Vrijeme Vremenska prognoza
Autor
Više [+]
Poznati agrometeorolog DHMZ s iskustvom savjetovanja poljoprivredne javnosti kroz emisiju Plodovi zemlje HRT-a. Daje analize, preporuke i vremenske prognoze svakog tjedna čitateljima Agrokluba.
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Tea Januš
prije 3 godine
Ili ako EU ne da pare i RH poticaje ;)
Đuro Japaric
prije 3 godine
Deseti i dio jedanaestog mjeseca u Slavoniji su nakon više godina izrazito kišni , pa je sada zemlja premokra za obradu . Posijao sam prije kiše sa > jeftinim > gnojivom , plavim dizelom , niknulo je dobro ! Ali kod ljudi koji siju veće površine , vjerujem da će dio sjetve biti bez gnojiva ! Za sadnju voćaka iskopao sam rupe u osmom mjesecu , dio jama - rupa zatrpao sam ppočetkom devetog mjeseca da se zemlja slegne i danas sam posadio dio bresaka narednih dana kada list opane posaditi ću još nešto voća ! Takvu tehniku , iskopa početkom osmog mjeseca , djelomično zatrpavanje rupa preporučam svima !