• Udruga Srma u Sinju
  • 13.11.2012.

Zdrava priroda - zdrav čovjek

Kroz besplatne edukativne radionice u sklopu projekta Zagora i otoci pod geslom Zdrava priroda - zdrav čovjek u organizaciji Udruge Srma educirano je 100-ak sudionika

  • 3.343
  • 354
  • 0

Predavanjima o permakulturi na temu Priprema tla za proljeće bez oranja, racionalno korištenje vode i utvrđivanje kvalitete zemljišta po biljkama indikatorima, na koju su izlagali stručnjaci i članovi Instituta za permakulturu Hrvatske Ivan Gregov (u osnivanju), inače instruktor permakulture od 2005 godine, Damir Šeler, agronom i eko-vrtlar, u ponedjeljak navečer (12. studenoga ove godine) je u Sinju završen ovojesenski ciklus besplatnih radionica u sklopu projekta Zagora i otoci, pod geslom Zdrava priroda - zdrav čovjek u organizaciji Udruge Srma. Inače, projekt financira Splitsko-dalmatinska županija.

Kroz edukativne radionice prošlo 100-ak sudionika

Kroz edukativne radionice, čije su se aktivnosti odvijale u Sinju, na Suhaču te u Nerežišću, educirano je 100-ak sudionika sa sinjskog područja, Splita i okolice te s otoka Brača, koji su se u razdoblju od 20. listopada do 12. studenoga ove godine upoznali kako pripremati zimnicu, izraditi prirodne sušare voća i povrća na iskustvima tradicije i permakulture, pripremiti gljive za zimu. Također su se upoznali o samoniklom bilju te kuhanju istog, o pripremanju tla za proljeće bez oranja i o utvrđivanju kvalitete zemljišta po biljkama indikatorima. Osima Ivana Gregova i Damira Šelera, još su izlagali Selime Ljubijankić-Delonga, Vesna Rožić-Šabić, Branko i Jasmina Šego, sve stručnjaci prehrambene tehnologije, permakulture, dakako i prof. Zlatko Jakšić, restaurator drvenog namještaja iz Udruge Svijet kao cvijet iz Sutivana. No kako su građani Sinja i Nerežišća zainteresirani za te sadržajne teme kroz novi vid edukacijskog usavršavanja, koja je svrha tih besplatnih radionica, kako se tim programom potiče agroturizam odnosno seoski turizam primjerice u dalmatinskom zaobalju, u priobalju i na otocima, koje mjesto ti projekti imaju u proizvodnji i pripremi zdrave hrane te koje su daljnje akcije odnosno slijedi li novi ciklus sličnih hvale vrijednih radionica, za AgroKlub govori Snježanka Jadrijević, predsjednica sinjske Udruge za civilno društvo i kvalitetu života Srma.

«To su besplatne radionice namijenjene najširem dijelu našeg građanstva. Radionice smo održali u Sinju, na Suhaču i u Nerežišću, te su sve na svoj način zanimljive, privlačne i korisne poput one prve o pripremi zimnice koju smo započeli u gradu alkara, nastavili na otoku Braču izradom sušare voća i povrća, sve na temeljima naše dobre dalmatinske tradicije, dakako i naših saznanja o permakulturi. Cilj nam je kako našim sugrađanima u ovo vrijeme recesije ponuditi dodatne besplatne edukacije pomoću kojih će bolje koristiti prirodne resurse, a istodobno imati i bolje zdravlje. Još u studenome protekle godine organizirali smo sličnu edukativnu radionicu pod nazivom Biodinamička poljoprivreda na kojoj su nam supružnici Bernarda i Josip Orehovec iz Čakovca u dva dana pojasnili osnove pojmove vezanih za tu temu, čime se oni bave već 16 godina. Inače, ljudi su za naše edukativne radionice jako zainteresirani, posebno za radionicu o gljivama i samoniklom jestivom bilju u okviru Gljivarske udruge Sunčanica održanu na imanju supružnika Jasminke i Branka Šege, predsjednika i tajnice te udruge na Suhaču. Veliko zanimanje pokazuju i za druge naše radionice. Tako smo odmah na početku naše sugrađane razveselili radionicom o pripremi zdrave zimnice, čiji su sudionici bili uglavnom Splićanke i Splićani», ističe Snježanka Jadrijević.

Sinjska Udruga Srma i udruga gljiva Sunčanica ponudile i više od očekivanja

Tvrdi kako su radionice u organizaciji Udruge Srma ponudile i pokazale i više od očekivanja, u koje su se mahom uključile žene različite životne dobi, najviše mlade djevojke. Kaže kako je riječ o projektima koji i ne biraju zasebnu skupinu sudionika u radionicama, te da su sve teme privlačne, korisne, ali zahtijevaju i učenje o nekim novim stvarima. Ujedno su izazovne, no primjena naučenog ipak zahtijeva malo truda, malo više vremena, upornosti dok se ne oživotvore novine. Ali su rezultati su nemjerljivi, oni su trajni. Naime kad se usvoji neko znanje i steknu vještine iz tog programa, to je nešto što može biti itekako životno, obiteljsko, te da se živi zdravo u skladu s prirodom. Cjelokupni tematski program, kaže predsjednica Udruge Srma, prilično je zahtjevan, jer traži dodatno učenje i kontinuiran rad, makar je rekreativan, suvremen.

«Primjerice ako radimo zimnicu, puno se recepata može pronaći i na Internetu pa se možemo lakše snaći, jer smo neke osnovne stvari naučili na edukativnim radionicama, čuli od naših predavača, stručnjaka. Svrha radionica je i u tome da se osvijesti javnost, pogotovo naše sugrađani o tome kako zdrav život ne dolazi sam po sebi, onako servirano na pladnju, nego je to rezultat našeg osobnog izbora, rada i truda. Ne možemo očekivati kako ćemo imati dobro zdravlje ako na njemu ne radimo. No samim time, dakako jačajući i svijest o tome, moramo čuvati prirodu, jer je ona nepresušni izvor naše zdrave hrane. Može se reći kako je program edukativnih radionica naše udruge utkan i u ekologiju, posebice očuvanje zdrave vode. Inače, voda čini poseban element upravo naše treće radionice, ali je i na drugoj radionici bilo jako zanimljivo. To se moglo zaključiti i prema naglašenom interesu sudionika odnosno polaznika gljivarske radionice Udruge Sunčanica na Suhaču koju su na svom imanju vodili supružnici Branko i Jasminka Šego, a ujedno i radionicu samoniklog jestivog bilja (skupljanje i kuhanje). Oni su nam dali jasan pregled gotovo svih vrsta gljiva, pa i o tome kako se od jestivih gljiva sve može napraviti - od kiseljenja, sušenja do izrade slatkog», objašnjava Snježanka Jadrijević

Ljudi se u zadnje vrijeme sve više zanimaju za prirodu

Naime edukator i predsjednik sinjske Udruge gljiva Sunčanica Branko Šego kaže: «Iako sam pretpostavljao kako sudionici gljivarske radionice imaju određene spoznaje o gljivama, ipak sam im spomenuo i objasnio njihove bitne karakteristike odnosno klasifikacije, te kako se mogu raspoznavati jestive, smrtno otrovne čak i ljekovite gljive.. Upoznao sam ih i nešto malo o zakonskim normama pri branju gljiva, o morfologiji, mjestu i vremenu rasta, te o uputama za njihovo branje. Ali tu još nema sigurnog načina, sigurnog ključa o tome kako brati gljive, nego uvijek valja krenuti postupno, i to je najbolja uputa svakom gljivaru. Sudionike sam informativno upoznao i o prehrambenim vrijednostima gljiva te o osnovnim znanjima njihova pripremanja. No težište sam dao kako sačuvati višak gljiva kako bi bile kvalitetne, pa i ljekovita namirnica iz prirode. Ljudi su u posljednje vrijeme, baš kao i sada, uvelike zainteresirani za prirodu. Čini se kao da je mnogima i žao što je do sada nisu toliko boravili u prirodi, upoznavali ju i koristili. Međutim navike ljudi suvremene civilizacije kao da su odlazile u drugom smjeru, jer za to svi i ne nađu vremena. Osobno držim, što je i moja poruka, kako bi svi ljudi netko manje, netko više, trebali više odvojiti vremena za boravak u prirodi te se prema njoj odnositi kao izvoru života. Tako bi svima bilo bolje ugodnije i ljepše živjeti

Snježanka Jadrijević dodaje kako su sudionici radionice od stručnjaka predavača Ivana Gregova i Damira Šelera mogli naučiti kako se racionalno odnositi prema potrošnji vode, posebice kad je riječ o poljoprivredi-povrtlarstvu te o permakulturnom pristupu životu koji, ustvari, nastoji uskladiti život čovjeka sa životom i zakonitostima prirode. Naglašava kako je jedan od ciljeva kako stvarno pomoći ljudima koji se bave, ili se pak kane baviti, poljoprivrednim gospodarenjem - od sam postupka registracije OPG-a - ili da, kao takvi, za sebe i za svoje prijatelje umjesto odlaska u prodavaonicu i kupe primjerice jednu staklenku marmelade, naprave u kući kao domaći proizvod; ili pak ukiseljene gljive.

«Neki će možda na svom malom obiteljskom poljoprivrednom imanju na selu ili u gradu odnosno čak i na balkonu ili stambenoj terasi napraviti mali perma-vrt u kojem će moći brati uzgojeni svježi peršin, vlasac ili pak ljekovito bilje, odmah iz zemlje. Poruka je edukativnih radionica također kako konstantno trebamo razvijati i kreativne ideje, kako bismo samoinicijativno otišli u prirodu ili pak prirodu što više približili i doveli sebi, primjerice na svoj balkon i negdje na 14. katu nebodera u Splitu. Svi naši projekti su iz nekakvog našeg osjećaja i potrebe lokalne zajednice. I svaki put imamo neke nove stvari, no dopustite mi da bar dio toga sad ostane naša mala tajna, jer svi naši projekti su na neki način i inovatni pa u tom smislu trebaju ostati tajna dok ne budu otvoreni, sve dok ih ne počnemo realizirati», uvjerava nas Snježanka Jadrijević.

Čuvati zdravu prirodu kako bi i čovjek bio zdraviji

Kaže kako Udruga Srna do sada nije usmjeravala svoje projekte na etno-naselja iako su njezini programi vezani i za takvu tematiku. Napominje kako su u radu s djecom koristili samo neke etno-elemente koji su se pokazali kao izdašan izvor u kreativnim radionicama. Jadrijević je rekla kako je eko-etno u programu zdrave prirode-zdravog čovjeka ipak nešto što je još vjerojatno daleka budućnost, iako o tome ozbiljno razmišljaju i računaju. Tim više što je područje Cetinskog kraja i Zagore iznimno bogato etno-predmetima odnosno etno-blagom.

«Kazala sam kako smo neke etno-elemente već uključili u svoje projekte odnosno u naše kreativne radionice u radu s djecom već četvrtu godinu isključivu kroz ljeto. Naime tijekom svakog ljeta imamo etno-elemente u radionicama poput tkanja na malim tkalačkim stanovima. Ali se nismo upustili u veliki posao na tom projektu, jer on traži veći prostor i dosta sredstava za nabavku ne samo tkalačkih stanova, nego i znatno veće količine sirovine. To do sada nismo uspjeli riješiti, ali nećemo odustati ni od tog projekta, tim više što je tkanje i tradicionalno vezano za područje Cetinskog kraja. Naime kad čovjek na ispravan način gradi budućnost, mora se oslanjati i na prošlost te koristiti pozitivne rezultate, dosege tradicije i stilova življenja. Treba uvijek imati na umu kako svi oni koji ruše prošlost, nemaju ni budućnosti. I na kraju, svatko se mora boriti za zdravu prirodu i zdravog čovjeka i na tome treba svakodnevno raditi. Ako zaspemo, priroda će nam podivljati, a i naše zdravlje će biti narušeno, čovjek će biti ugrožen

Autor: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Priroda Edukativne radionice Gljive

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas