Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Etno blago
  • 09.09.2014. 15:30

Vukmanova etno zbirka - spoj predaka i potomaka

"Od svih etno-predmeta najdraže mi je ralo kojim su Hrvati još u predosmanlijsko doba obrađivali zemlju u Ramskoj dolini te othranili mnoge obitelji, a stručnjaci tvrdei kako je ono vjerojatno i starije od viteške igre Sinjske alke!"

  • 1.539
  • 172
  • 0

Osim etno-muzeja, te etno-zbirki u gradskim i zavičajnim muzejima diljem Lijepe naše, etno blago se čuva i u mnogim privatnim obiteljskim zbirkama. Neke od njih su sastavni dio etno-eko sela te su nezaobilazna dopuna seoskog turizma gotovo u svim krajevima Hrvatske. Čini se kako su baš po tim sadržajima prepoznatljivi, ne samo krševiti predjeli Istre i Dalmacije, posebice Zagora. Očekuje se kako će se ubuduće putem zavičajnih etno-zbirki, odnosno etno-muzeja, sadržaja više njegovati hrvatsko izvorno kulturno etno-blago i cjelovitijom, bržom realizacijom projekata ruralnog razvoja kojima su, doima se, zapuhali svježiji i jači vjetrovi zahvaljujući i potpori Europske unije.

I privatne etno-zbirke su naše vrijedno etno-blago te su dopuna ruralnog turizma

Gdjegdje se na temelju različitih, dobro uščuvanih sadržaja ipak mogu prepoznati korisni etno-miljei i kao dio cjeline, kako se u minulim razdobljima i na tom području prožimala kultura i civilizacija domicilnog pučanstva, primjerice s europskom (romanskom, germanskom) koja je u te naše krajeve dopirala kroz školovanje, trgovinu, ali i ratničkim pohodima, osvajanjima, djelovanjem vlasti i različitih udruženja. U to se mogu uvjeriti i inozemni turisti, dok posjećuju našu zemlju i razgledavaju etno-postave u muzejima gotovo svih razina te privatne etno-zbirke u obiteljskim kućama iako ih je, kažu stručnjaci, još mnogo koje nisu dostupne javnosti. Sigurno je riječ o vrijednim arheološkim eksponatima, umjetničkim slikama te etno-eksponatima i eksponatima prepariranih životinja – ptica, sisavaca, gmazova - koje se ne smiju loviti, još manje ubijati.
Makar je teško točno utvrditi i objasniti koja je društvena svrhovitost tih svih etno-sadržaja, bitno je da se mladi naraštaji putem njih i barem na razini informacije, donekle mogu upoznati čime su se bavili njihovi preci, koje su predmete koristili u obradi svojih imanja; kojim su se alatima služili u zemljoradničkoj i obrtničkoj djelatnosti. Uz to, kako su se oblačili i koju su obuću nosili, što su sve jeli, kako su podizali djecu te kako je civilizacija razvijenijih, zapadnih zemalja zapljuskivala ognjišta njihovih predaka, posebice onih koji su zarađivali kruh u inozemstvu, ali i što je ostalo iz doba Rimljana, Venecije, Mađarske, Austrije, Francuske, Turske, u njihovu podneblju.

Etno-predmeti svjedoče kako su civilizacije zapljuskivale ognjišta naših predaka

I danas se gdjegdje ore ralom - upregnutim magarcem

No, Petar Vukman u Hrvacama, pokraj Grada Sinja, je od djetinjstva zaljubljen u etno-predmete. Bio ih je prikupio više od 700, različitih po podrijetlu, namjeni, kakvoći, izgledu i svaki je od njih vrlo zanimljiv. Želio je otvoriti privatni etno-muzej u novosagrađenoj obiteljskoj kući u rodnim Hrvacama. Govori kako i sada u svojoj etno-zbirci ima i predmeta starijih od viteške igre Sinjske alke, među kojima je i ralo što su ga njegovi preci donijeli iz Ramske doline na prijelazu 17. i 18. stoljeća, a kojim su obrađivali zemlju u novoj sredini, Cetinskom kraju. Opisujući ralo, Vukman navodi kako se ono sastoji od dugačke drvene grede gredelja, koja je nosač glavnih dijelova. Na gredu se, na jednom kraju obično preko jarma, privezuje tegleća stoka, dok je na drugom kraju ručica za upravljanje rala. Na ručicu se, objašnjava, stavlja plaz kojim se ralo oslanja (plazi) na tvrdi dio tla, a na vrhu plaza je metalni lemiš koji reže zemlju vodoravno s površinom tla. Ralo ima jedanaest predmeta i svaki od njih ima svoju funkciju.

Pokazujući nam svoje ralo, Vukman tvrdi kako su ga Hrvati donijeli u pitomu dolinu Cetine iz Rame, preko planine Kamešnice, dok su bježali pred osmanlijskim osvajačima. Upućeni kažu kako je zacijelo riječ o etno-blagu kakvo se rijetko gdje može vidjeti na jednom mjestu, ne samo u Cetinskom kraju. Predmeti su u Vukmanovoj etno-zbirci uglavnom glineni, keramički, metalni, drveni, ali je i zanimljiva stara drvena obuća te odjeća i odora od sukna, istkana na ručnom tkalačkom stanu, od lana, konoplje, vune, kostreti; uglavnom izvezena rukama marljivih tkalja i vezilja.

Bogata etno-zbirka Petra Vukana u Hrvacama kod Sinja

"Etno-predmete sam bio sakupio u Cetinskom kraju. Prikupljao sam ih takoreći od djetinjstva, jer mi je to u genima. Oduvijek sam želio nešto od toga zaštititi, sačuvati kako bi se mlađi prisjetili čime su se u životu koristili njihovi stari. Sve su to uporabni predmeti, koji su ljudima ovog podneblja nekad omogućavali rad i življenje. Nisu to samo poljodjelski odnosno ratarski, nego i ini alati kojima su se služili naši preci u raznim zanatima – kovačkom, stolarskom, kolarskom, obućarskom, bačvarskom, limarskom, krojačkom, zlatarskom, urarskom, zidarskom, ali i koji su im omogućavali obradu zemlje, prikupljanje plodova, drva, proizvodnju sukna, sira.
Tako je moja etno-zbirka na neki način spoj predaka i njihovih potomaka u Cetinskom kraju i Rami, ali ju nažalost svu nisam sačuvao", kazuje nam Petar Vukman.

Tvrdi da svaki etno-predmet, od kojih je gotovo svaki dio kulturnog naslijeđa puka Cetinskog kraja minulih civilizacija, ima svoju zanimljivu priču, jer potječu iz razdoblja vladavine starih Rimljana, Turaka, Venecije, Austrije, Francuske, koji su itekako ostavili traga na tom tlu.

Etno zbirka

"Od svih etno-predmeta najdraže mi je ralo iz Rame, kojim su Hrvati još u predosmanlijsko doba obrađivali zemlju Ramskoj dolini te othranili mnoge naraštaj, a stručnjaci tvrde kako je ono vjerojatno starije i od Sinjske alke. Taj etno-predmet ljubomorno čuvam i pokazujem ga zainteresiranim ljudima, posjetiteljima. Također je zanimljiv i mlinac za kavu iz doba francuske uprave u Dalmaciji, koji je izradila tvrtka Peugeot prije no što je počela proizvoditi automobile, baš kao i uzengije, konjska orma, originalna metalna alka, najstarije sedlo, komoći, samari; nakovnji, čekići, blanje, teški kameni žrvnjevi, kamene posude, drvene zdjele i drvene žlice, glinene bakre i bronzini, gusle i gudalo, stap i drvene kace, trofejni mačevi, kubure, tamburice, diple, tkalački stan, kotlovi za pečenje rakije, staro glačalo (sumpreš), vučje, zvona, češagija te predmeti uz domaće otvoreno ognjište iz Dalmatinske zagore. Također je zanimljiva i drvena zipka u kojoj su majke nosile dojenčad u polje da bi ih podojile u predahu dok su radile teške poljoprivredne poslove", priča Vukman.

Dobro uščuvano ralo što su ga Hrvati u 18. st. donijeli iz Rame

Opisivao nam je i malu zanimljivu ručnu puhalicu s oznakom lava, staru i više od 200 godina, te mnoge keramičke, dobro uščuvane etno-predmete. Kaže kako je s dvojicom svojih sinova čak istražio podrijetlo svih predmeta u etno-zbirci, imenovao i kompjutorski ih obradio. Govorio nam je kako ljudi dolaze pojedinačno i u skupinama; razgledavaju njegove etno-predmete zanimajući se i za njihovo podrijetlo. Žitelji Hrvaca kažu kako je Petar imao nekoliko izložbi, no problem je u tome što ga nitko ni u čemu ne podupire. Vukman također upozorava kako je našeg narodnog blaga dosta uništeno, zaboravljeno, otišlo i preko granice Lijepe naše, poručujući da se ono, što je ostalo, obvezno mora zaštititi, čuvati i to blago prenositi mladom naraštaju. Pričao je kako mu je bio cilj da svoju etno-zbirku što više, čime prije, približi i zainteresiranim turistima, kako bi se oni više upoznali o burnoj povijesti žitelja ne samo toga kraja, nego i šireg područja. Desetljećima se zalagao da mu zbirka preraste u privatni etno-muzej te da se uvrsti u turistički prospekt, tvrdeći kako se tako obogaćuje ponuda seoskog turizma.


Tagovi

Petar Vukman Ralo Etnoblago Etno selo Joško Bošnjak Ramska dolina Kultura Civilizacija Seoski turizam Zemljoradnička djelatnost Mladi naraštaji Ostavština Povijest Zbirka Ognjišta predaka Ralo Glina Keramika Metal Sukno Zanati Zaš