Vrtlarski dan u Brezovici: Otpornost sjemena dolazi križanjem

Čiste, stare, tradicijske, industrijske, slobodnooprašujuće, hibridne... Postoji cijeli niz naziva koji opisuju porijeklo sjemenja o čemu je bilo riječi na Vrtlarskom danu u zadruzi Zelenica prošlog vikenda. Dvadesetak vrtlara došlo je u zagrebačko naselje Brezovica radi predavanja Marcele Velfl, voditeljica Udruge Kozmički vrtlari i Dunje Zbiljski, voditeljice Društvene banke sjemena udruge ZMAG. Bila je to prilika i za, vjerojatno prvu, ovogodišnju razmjenu.

"Na ovim edukacijama i razmjenama uvijek se nešto novo sazna, ja sam u sjemenarstvu nekoliko godina i stalno učim“, rekla nam je jedna vrtlarica.

"U sklopu projekta 'Održiva budućnost' koji provodimo uz podršku Grada Zagreba organiziramo niz predavanja i događanja, pa je na početku vrtlarske sezone tema sjeme“, spomenula je Irena Borovina voditeljica Zadruge Zelenica.

Adaptivno vrtlarstvo

Razmjene su uvijek dobro mjesto za nabavku sjemenja organskog porijekla bez primjene sintetskih mineralnih gnojiva i pesticida.

"Kad sam počinjala s vrtlarenjem dobivala sam razne savjete, moraš to sve preorati, moraš gnojiti, zalijevati, prskati. I to je imalo smisla jer sam sijala sjeme koje je naviknuto na sve te tretmane, ali ja sam htjela otporno sjeme koje će se prilagoditi mojim uvjetima“, pričala je u uvodu predavanja Marcela Velfl, zagovornica adaptivnog vrtlarstva.

Šest godina kasnije, na svom je imanju kraj Križevaca uzgojila razno povrće, voće, žitarice, cvijeće takozvanom "no input“ metodom. "Samo sam malo pofrezala do deset centimetara dubine i posijala razno sjemenje iz Hrvatske, ali i svijeta. I dala mu priliku da se samo izbori bez mog stalnog utjecaja. Jedino sam uklanjala trave“, objasnila je svoju metodu.

Nakon nekoliko sezona tako je skupila samo najotpornije sjeme koje je, kako kaže, kroz generacije dobilo potrebne informacije o tome kako preživjeti. Dosta njezinog sjemenja tako se i pokrižalo među sobom, jer reći će: "otpornost dolazi križanjem. I ja imam neko tradicijsko sjeme koje čuvam, ali ono s vremenom gubi otpornost i ako mu ne dopustim križanje s istom sortom iz nekog drugog mjesta, ono će zapravo izumrijeti“.

Skupili sjeme 145 biljaka

No, kako bismo uspješno razmnožili sjeme, nije dovoljno skupiti ga sa samo jedne biljke što je za neke vrtlare radi prostora jedino rješenje. U gradskim vrtovima tako je prednost blizina drugih vrtlara. Idealno bi bilo skupiti sjeme s barem deset biljaka, spomenula je Dunja Zbiljski te dodala: "ali ako mi preživi samo jedna biljka i od nje dobijem sjeme, skupit ću ga i potražiti tko još ima tu sortu“.

Gdje nabaviti sjeme za novu vrtlarsku sezonu?

Kako ručno oprašiti biljku, čime je zaštititi od štetnika, kako spriječiti križanje, kako skladištiti i ono najvažnije, kad "uloviti“ sjeme, prenijela je Dunja u svom predavanju. Društvena banka sjemena ove godine uspjela je skupiti sjeme od čak 145 vrsta biljaka i dio je civilnog sektora Hrvatske nacionalne banke gena.

"Nadamo se da ćemo uskoro doći do toga da se sjeme može prodavati slobodno, jer trenutno zakon ne ide na ruku malim poljoprivrednicima koji bi to htjeli“. spomenula je. U trgovinama postoji ekološko sjeme, ali ono nije uzgojeno u Hrvatskoj. Lokalni uvjeti igraju veliku ulogu u rastu i razvoju biljaka pa je dobro znati odakle je sjeme.

Kako sjemenarima nije cilj plod nego sjeme, oni biljku budno prate od prve sjemenke u tlu do one posljednje. Imate li priliku negdje poslušati Dunju i Marcelu, nemojte propustiti, ako namjeravate skupljati svoje sjeme. Iako će i one same reći kako je zapravo najvažnije, početi.