Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Za Božić usvoji
  • 24.12.2021. 08:40

Usvoji pčelu, dupina, risa, stablo, klupu - i učini nešto dobro za prirodu

Nije li divna gesta posvojiti živo biće i time pomoći da njegovo stanište ne propadne? Donosimo pregled alternativnih ideja darivanja kojima istovremeno pomažemo prirodi.

Foto: Depositphotos/DarioSz
  • 346
  • 126
  • 0

Ako ste među onima koji darove nabavljaju u zadnji tren, nije kasno učiniti nešto drugačije od minulih godina.

Jeste li pomišljali umjesto kupnje klasičnog poklona usvojiti pčelu, šišmiša, dupina, risa, polarnog medvjeda, stablo - ili jednostavno donirati sredstva udruzi koja se bori za bolje sutra?

Doista možemo posvojiti pčele

WWF Adria za blagdansko je vrijeme izradila program posvajanja gdje ljude poziva da poklone nešto posebno i time pomognu spasiti ugrožene životinje i njihove domove.

"Ovih dana su najviše u fokusu polarni medvjedi, kao neki zaštitni znak nadolazećih blagdana. Ali ne treba zaboraviti niti smeđeg medvjeda ili pandu. To su tri životinje koje se najviše usvajaju. No, ima i drugih, između ostalih tu su i pčele“, doznajemo od Petre Boić Petrač.

Od svih u ponudi, jedino pčela nije na listi ugroženih vrsta, ali je simbol bioraznolikosti te joj prijete brojne opasnosti. "Od 1970. izgubili smo 68 posto divljeg svijeta, a pčela je simbol koji vežemo uz bioraznolikost koja se rapidno gubi“, nastavlja i dodaje da tome žele stati na kraj.

Procedura je vrlo jednostavna – može se izabrati doniranje ili posvajanje za što su potrebna doslovno dva klika.

Boić Petrač smatra da bi trebali kupovati ciljano, “darove koji se isplate“. Ne vidi bolji način od donacije za dobrobit Zemlje. Ako sada nije trenutak da se zapitamo što činimo planetu, ne zna kada će biti, kaže.

"Birajući između još jednog parfema, kreme za lice ili laka za nokte, mislim da je posvojiti živo biće i pomoći da njegovo stanište ne propadne daleko veća korist“, apelira.

Popularno usvajanje dupina

Institut Plavi svijet nudi posvajanje dupina koje istražuju već više od 30 godina te se mogu pohvaliti najdužim kontinuiranim istraživanjem na Mediteranu. U Cresko-lošinjskom arhipelagu prate oko 200 jedinki od kojih svaka ima ime. Raspoznaju ih po jedinstvenim perajama.

Dupin pripada usvojitelju samo simbolično, naravno (Foto: Institut Plavi svijet)

Zahvaljujući donacijama, osim istraživanja provode i edukacijske programe o važnosti očuvanja okoliša kojima pokušavaju doprijeti do šire javnosti. Također, aktivno surađuju s ribarima, turističkim djelatnicima i nadležnima u pronalaženju načina za smanjenje ljudskog utjecaja na dupine i more.

"Jadranski dupini žive u moru koje je najviše izloženo ljudskom utjecaju – buci, nautičkom turizmu, zagađenju, slučajnim ulovima u ribarske mreže“, kaže nam Henrieta Belegišanin. Smatra da je usvojeni dupin doista originalan poklon te da će se darivana osoba sigurno osjećati vrlo posebno.

"Sve veći broj ljudi više veseli ovaj princip jer su to pokloni koji daruju dva puta – onome kome se daju i prirodi“, ističe.

Dupin pripada usvojitelju samo simbolično, naravno. Donator na godinu dana postaje član udruge Plavi svijet te ima pravo na besplatan ulaz u Lošinjski centar o moru i može doći pogledati postav kada zaželi.

Šišmiši su važni za ekosustav

Šišmiši djeluju pomalo zastrašujuće čemu su najviše doprinijeli holivudski filmovi koji su ih doveli na 'zao glas'. Međutim, realnost je sasvim drugačija – oni donose brojne pogodnosti i jako su nam važni. Zovemo ih i biološkim insekticidima. Naime, jedan su od načina na koji se prirodnim putem može regulirati populacija različitih vrsta kukaca kojima se hrane.

Šišmiše nazivamo i biološkim insekticidima (Foto: JU Park prirode Medvednica)

Također su dobri indikatori ekološkog stanja staništa zbog svoje osjetljivosti na fluktuacije u promjenama mikroklimatskih uvjeta. Kada bi se primjetio poremećaj u određenim populacijama šišmiša, to bi bio indikator da se možda nešto radikalno promijenilo u njihovom staništu, doznajemo od Sanje Končar iz Parka prirode Medvednica.

"Održivi razvoj i kružna ekonomija pojmovi su koje danas susrećemo gotovo na svakom koraku, a jedan od načina kako ih prenijeti je izravan doprinos financijskom potporom. Time činimo dobro prirodi i nama samima“, poručuje Končar.

Sva prikupljena sredstva koriste se za istraživanje vrsta te očuvanje i zaštitu špilje Veternica. U njoj obitava čak 18 vrsta šišmiša. Populacija je stabilna i dobrog su zdravlja.

Program se može poduprijeti tokom cijele godine i vrlo je jednostavno. Ispuni se obrazac na web-stranici, šišmišu se daje ime, slijedi diploma s podacima o jedinki te iskaznica kojom se ostvaruje pravo na dva posjeta špilji Veternica. Najmlađe će sigurno razveseliti majica s likom šišmiša.

Ugrožene i morske ptice

Kaukal i gregula rijetke su ptice koje žive na pučini. U listopadu je objavljen najnoviji crveni popis IUCN-a, međunarodne organizacije za očuvanje prirode, u kojemu je gregula proglašena vrstom kojoj prijeti rizik od izumiranja. To znači da se u samo šest godina (od popisa iz 2015.) popela za dvije kategorije na skali vjerojatnosti izumiranja.

"U 15 godina djelovanja pokrenuli smo prvu donacijsku kampanju za morske ptice kaukala i gregulu koji gnijezde kod Lastovskog otočja. Sredstva prikupljamo za monitoring i uklanjanje prijetnji“, kaže Goran Šikić iz udruge BIOM.

Navodi da je od doniranja važnije okupiti što veću zajednicu ljudi kojima je stalo do zaštite prirode, koji su spremni podržati kampanju, širiti glas o ugroženosti ptica – dijeljenjem sadržaja na društvenim mrežama, pretplatom na newsletter i slično.

Ugrožene su i morske ptice (Foto: Udruga BIOM)

Najveća snaga organizacije civilnog društva nije u količini novčanih sredstava s kojima raspolaže, već u brojnosti i uvjerenju ljudi kojima je stalo do njene misije, poručuje.

Klupa, stablo, grm ili cvijet? Sve može

"Kod nas možete posvojiti apsolutno sve. Radi se o načelnom posvojenju. Recimo, ako posvojite klupu razumije se da je nećete odnijeti sa sobom“, s osmjehom će Vanja Stamenković, voditelj Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu.

Ljudi uglavnom biraju klupe, ali i stabla, grmove te ostalo bilje. Maksimalan iznos donacije ne postoji, no određen je minimalni. Tako je primjerice minimalna donacija za veliko stablo 1.000 kuna na godinu dana, a klupe 500. Nakon uplate, postavlja se pločica s tekstom po želji donatora.

"Imamo i redovite donatore koji čitav niz godina posvajaju istu klupu ili stablo, čak i oboje“, kaže. Najljepše je što postoje i djeca posvojitelji koji odluče odvojiti nekoliko stotina kuna od ušteđevine kako bi doprinijeli očuvanju prirode.  

U svijetu ovakav sustav potpora postoji duže vrijeme, iznosi su naravno veći, sukladno primanjima građana. U razvijenijim je državama tako nešto uobičajeno, kod nas tek u povojima, doznajemo.

Uživanje u botaničkom vrtu na "vlastitoj" klupi (Foto: Botanički vrt PMF-a)

Česte su donacije s ciljem obilježavanja kakvog događaja, primjerice prosidbe pod stablom. Ima starijih ljudi koji dolaze desetljećima i ovdje imaju svoj omiljeni kutak pa doniraju za njega.

"Novac jako dobro dođe jer je botanički vrt muzej na otvorenom. Osim toga, prilikom potresa je puno popucalo, prokišnjava na sve strane pa svaka lipa znači“, kaže Stamenković.

Preko zime, mjesec-dva, vrt nije otvoren za javnost. Klupe se unose, pregledavaju i farbaju. Novi ciklus posvajanja kreće na proljeće. No, izlaze u susret u slučaju da netko želi što pokloniti, primjerice za rođendan, dok su zatvoreni. Preporučaju ipak dolazak na lice mjesta kako bi se vidjelo i odabralo ono što posjetitelju zapne za oko.

Ovo su samo neki od primjera, postoji doista veliki broj udruga i institucija koje možemo poduprijeti ovim načinom. Kamo ćemo usmjeriti novac predodređen za predstojeće blagdane, odluka je koja ostaje na nama.


Fotoprilog


Tagovi

WWF Adria Plavi svijet Park prirode Medvednica BIOM Botanički vrt PMF-a Božićni darovi Usvajanje životinja Zaštita prirode Donacije


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Znate li šta je ovo?