Trend u dizajniranju dvorišta, koji stiže iz svijeta, kaže da bismo u gredice u koje godinama sijjemo sezonsko cvijeće mogli zasaditi voće! Dovoljno je ispoštivati nekoliko jednostavnih pravila.
Borovnice, jagode, maline - umjesto cvjetnih gredica u dvorištu. Voćni vrtovi, to je retro trend, koji se u izmjenjenoj varijanti ponovo vraća iako se okućnica sa voćem za vlastite potrebe nekada jednostavno podrazumijevala.
Ali, dizajneri dvorišta u svijetu sada kao jedan od modernih trendova promoviraju kombinaciju voća umjesto cvijeća. Takav trend stiže iz urbanih vrtova, gdje se teži da se prostor krajnje racionalno iskoristi.
Argument da voće može zamijeniti cvijeće je da je ono podjednako dekorativno. Lista, cvjeta, rađa do kasno u jesen, tako da s raznobojnim plodovima jakih boja djeluje poput svake cvjetne gredice. Dobro ukombinirano u zanimljive forme uspješno zamjenjuje cvijeće. Ponekad, oko voća ima čak i manje posla. Posebna satisfakcija je što u svakom trenutku na dohvat ruke možete imati bar desetak različitih vrsta voća.
Pejzažni arhitekti predlažu da u vrtovima zasadite grmoliko voće, niskog i srednjeg rasta poput borovnice, aronije, drena, lješnika, maline, ribizla. Ove voćke treba saditi u gredicama ili kružnim formama, na mjestima gdje biste inače sadili cvijeće. U malim vrtovima smo ograničeni prostorom. To je razlog da se biraju sorte koje ne zauzimaju mnogo prostora i kojima možemo "sjeći" travnjake.
Posao je olakšan, recimo s borovnicama, koje se sada mogu nabaviti u kontejnerima i koje se inače uzgajaju po sistemu hidroponije. To znači da već dobivate sadnicu u posudi sa sastavom zemlje koja odgovara borovnici.
Borovnica cvjeta na proljeće u nježno plavoj boji i veoma je dekorativna preko cijele godine, pa čak i u jesen, kada lišće dobija tamno bakarnu boju. Od maline bi trebalo birati sortu koja daje plodove tijekom cijele godine. Uglavnom su to polka i polana, koja rađa sve do prvih mrazeva.
Iako u voćnim vrtovima nije prioritet količina ploda, već vješta kombinacija različitih vrsta koja daje jedinstveni dizajn, nije na odmet da svaki put kada izađete u dvorište, uberete po koju voćku. Treba reći da je većina ovog voća višegodišnja. Recimo, malinu polku u jesen jednostavno pokosite i na proljeće čekate nove izdanke.
Voćni vrtovi sada imaju drugu funkciju. Nekada su sva seoska imanja imala velike voćnjake upravo u dvorištu, a sada je to prava rijetkost. Jedan od proizvođača jagoda kaže da u posljednje dvije tri godine dobiva pomalo čudne zahtjeve. Naime, sadnice jagoda sve više završavaju u žardinjerama umjesto cvijeća. U tom slučaju preporuka je da se zasadi takozvana stalnorađajuća. U pitanju je sorta koja od proljeća do kasne jeseni nekoliko puta cvjeta i daje plodove.
Za voćni vrt je idealno sunčano mjesto, jer će mnogo sunca osigurati kvalitetu i prinos aromatičnih plodova. Na južnim padinama voće će ranije sazrijeti. Ograde i zidovi na južnoj strani, koje su izložene suncu, također su pogodne za ove vrste voća. Sjenovita mjesta nisu pogodna, jer voćke kasnije cvjetaju i ponekad voće ne dozri, dok vjetrovita mjesta ne dozvoljavaju kukcima oprašivanje.
Voćke sadimo u dijelu dvorišta gdje nema drugog drveća i grmlja, koji su sami po sebi impozantni. Za svaku voćku treba planirati dovoljno prostora. U fazi projektiranja moramo znati sve potrebe svake vrste i sorte koje želimo zasaditi.
Mnoge vrste su samooprašujuće, ali neke moraju imati u blizini voćku iste sorte i vrste. Kod nekih vrsta, kao što je kivi, moramo zajedno imati mušku i žensku biljku u istom prostoru da bi došlo do oprašivanja. Kivi već nekoliko desetljeća uspijeva i kod nas bez problema, te ako se odlučite da dvorište dobije egzotičnu notu, preporuka je da ovo voće možete usmjeriti na nadstrešnice. Tako dobivate i voće i hladovinu.
Umjesto klasičnog cvijeća koje godinama sadite u dvorištu, preporuka je probati sa suncokretom. Odaberite prostor pored ograde koji najviše odgovara ovoj biljci i posijte jedan red. Najmanje dva mjeseca uživat ćete u raskošnim žutim cvjetovima, koji se okreću za suncem. Ako uspijeva u njivama, zašto ne bi i u dvorištu.
Foto: Magdalena Nenković
Autorica