• Očuvanje sjemena
  • 14.03.2021. 16:30
  • Požeško-slavonska, Požega

Trudi Boršoš ima oko 3.000 vrsta rajčica: Stare sorte mogu se očuvati jedino razmjenom

Ovog proljeća posijat će 400 različitih vrsta povrća, voća, cvijeća, pa i pokoju ljekovitu i začinsku biljku. "Bašča je moj psihijatar“, kaže Trudi koja je sjeme bilja slala i u Kinu i u Argentinu

Foto: Facebook/ Poljoprivredna TV
  • 608
  • 119
  • 0

Trudi Boršoš s ekološkim uzgojem i biovrtlarenjem započela je još dok je živjela u Švicarskoj, a danas blizu Požege uzgaja brojne vrste raznog sjemena.

Zemlju, pojašnjava za Poljoprivrednu televiziju, ne obrađuje niti biljke okopava i polijeva, osim u situaciji velike suše. Svake godine posije oko 350 vrsta sjemena rajčice, a u njenom se vrtu može naći kurkuma, jestivi šilj, riža, razne sorte krastavaca, bijele i brojne druge rajčice, paprike, bundeva, razne vrste egzotičnog i jednogodišnjeg voća. 

Začetnica ideje o očuvanju starih sorti

"Ja u tom vrtu jako malo radim. Salata nikne sama, kao i luk i mrkva. Između, naravno, stavljam gredice i sadim što želim“, kaže dodajući kako se ponekad u njemu nađe i pokoja životinja, a najviše ju veseli kada vidi srnu kako jede blitvu. 

U Švicarskoj je, objašnjava, bila članica udruge Biotera i jedna od začetnica ideje o očuvanju tradicijskih, starih sorti. Ističe, kako je ta zemlja odavno krenula za poticanjem zaštite takvoga sjemena, a u vrijeme kada se ona učlanila u udrugu, slavili su 50 godina postojanja.

"Rekli su nam da moramo paziti da se ne zaboravi to što imamo. U jesen smo uvijek imali razmjenu. Ta su sjemena onda otišla u razne krajeve zemlje, ali i svijeta, i tako smo nastavili očuvanje“, prisjeća se.

Hrvatska - zemlja bogata sjemenom

Naglašava kako je Hrvatska zemlja bogata vlastitim sjemenom i sortama, a da bi se to održalo, potrebno je, prije svega, poboljšati komunikaciju među uzgajivačima.

"Poznajem vrtlare iz cijeloga svijeta. Moje sjeme je u Kini i Argentini. U Hrvatskoj se jedino zakompliciralo to što ga više ne mogu slati u kuverti već kao paket, što je skuplje, ali naći ćemo neki način“, kaže ova vrtlarica. 

Također, svoju ljubav prema prirodi svake godine dijeli na besplatnim radionicama za djecu i odrasle, kojima objašnjava na koji način malčira, sije i čuva sjeme, a edukacija se ne smije završiti a da polaznici ne probaju plodove o kojima ona priča. 

Ovog proljeća posijat će, kaže, 400 različitih vrsta povrća, voća, cvijeća, a pronaći će se mjesto i za pokoju ljekovitu i začinsku biljku. "Bašča je moj psihijatar, moj odmor“, zaključuje.

Čuvaju stare sorte razmjenom

Sudjeluje na brojnim okupljanjima vrtlara hobista gdje se razmjenjuje razne sorte, a jedna takva nedavno je organizirana na OPG-u Došen u Oljasima. 

"Vrtlari se uvijek spontano susreću, razgovaraju preko telefona, čujemo da netko ima nešto od sjemena. Kada se nađemo, raspravljamo kako je neko bilje uspjelo prethodne godine, koliko sjemena je ostalo kao višak i to razdijelimo“, pojašnjava koordinatorica razmjene Snježana Pešut- Pilon.

Tako su se na razmjeni mogle naći razne vrste cvijeća, kukuruz osmoredac, crna soja, starinske vrste graha i luka koje neke obitelji čuvaju niz generacija. Također, među 20-tak uzgajivača našao se i pokoji ekološki proizvođač, a što su sve imali uzgajivači u ponudi možete pogledati u videu.

"Smatramo da je to staro sjeme, koje je niklo na našem podneblju i koje uzgajamo bez zaštitnih sredstava, našlo svoje mjesto ovdje i tu treba ostati. Sve nove kulture traže tehnologiju, a mi hobisti nismo tome skloni. Radimo za svoje potrebe“, istaknula je Radmila Katić

Više o iskustvima ovih uzgajivača starih sorti možete pogledati i u videu:


Tagovi

Trudi Boršoš Ekološki uzgoj Očuvanje sjemena Razmjena sjemena Vrtlari hobisti Zlatko klasje


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrće
Sjeme je posijano, baš se veselim