• Život u kibucu
  • 31.08.2021. 15:00

Tomislav Prgić živio je u kibucu: I Hrvatska treba čovjeka i znanje staviti na prvo mjesto

Sva poljoprivredna proizvodnja u Izraelu odvija se uz sustav navodnjavanja, a čak iskorištavaju i vlagu iz zraka, navodi Tomislav i dodaje da bi i kod nas trebalo napokon početi vrednovati znanje i kreativnost.

Foto: arhiva Tomislava Prgića
  • 1.207
  • 309
  • 0

U Negev pustinji u Izraelu inženjer Blass se čudio kako stablo na njegovom imanju raste brže od stabala u okolici dok nije uvidio da cijev za vodu položena u blizini ima rupu. Voda je polako kapala, a Blass je uskoro krenuo eksperimentirati te osmislio danas svima poznatu metodu navodnjavanja kap po kap, koja uvelike štedi potrošnju vode u poljoprivredi.

Sustav je razvio krajem 50-ih godina prošloga stoljeća, a proizvodnju kasnije prepustio jednom kibucu.

Poljoprivreda u Izraelu je visoko je razvijena, a država je svjetski lider u agrarnim tehnologijama unatoč činjenici da je više od polovice kopnene površine pustinja - samo 20 posto je prirodno obradivo. Kiša pada s neravnomjernom raspodjelom unutar zemlje u periodu između rujna i travnja.

U kibucu je živio i Shimon Peres

Većina tamošnje poljoprivrede temelji se na zadružnim načelima koja su se razvila početkom 20. stoljeća, a postoje dva oblika poljoprivrednih zajednica. U kibucu (kibbutz) su sredstva za proizvodnju u zajedničkom vlasništvu i rad svakog člana je usmjeren dobrobiti i razvoju zajednice, a u mošavu (moshav) svaka obitelj održava vlastito domaćinstvo i obrađuje svoje zemljište, no nabava i marketing su zajednički.

I bivši izraelski predsjednik, Shimon Peres, proveo je nekoliko godina svoga života u takvoj zajednici, u kibucu Geva smještenom u blizini grada Afula i osnovanog prije 100 godina. Danas u njemu živi oko 650 stanovnika koji se uglavnom bave poljoprivredom, no postoji također industrijsko postrojenje, tvornica pneumatike, električne energije i elektronike.

Kibuc Geva u kojemu je živio i Shimon Peres

Napredno poljoprivredno gospodarstvo prostire se na površini od 850 ha i obuhvaća farmu mliječnih proizvoda, farmu peradi, ribogojilište, poljske kulture i voćnjake.

Dobrobit zajednice je na prvom mjestu

U Gevi obitava 20-ak međunarodnih volontera, a nekoliko mjeseci tokom 2017. tamo je proveo i Tomislav Prgić iz Retkovaca koji je tada imao priliku uvidjeti kako funkcioniraju male samoodržive zajednice. "Djeluju kao povezana obitelj - u prvom planu je dobrobit društva, ali je važan i osobni i intelektualni razvoj“, primjećuje.

Obavljao je različite poslove kako bi se upoznao s cjelovitom strukturom zajednice i modela njenog funkcioniranja. Smatra da od Izraelaca možemo jako puno naučiti i o razvoju poljoprivrede i o samodostatnosti. Ističe kako tamo svaka kuća ima vlastiti sustav obnovljivih izvora energije.

"Što se tiče vode, imaju bunare, a ribogojilišta se temelje na pročišćavanju otpadnih voda. Sva poljoprivredna proizvodnja odvija se uz sustav navodnjavanja, a čak iskorištavaju i vlagu iz zraka“, fasciniran je sustavom štednje vodnih resursa uz maksimiziranje proizvodnje.

Kaže da u kibucima živi dosta mladih, ali u zadnje vrijeme postoji tendencija sve većeg odlaska u gradove. Tome se pokušava doskočiti novim razvojnim idejama kako bi mlađima postali privlačniji.

"Djecu i mlade se uvelike potiče na stjecanje znanja i njegovu primjenu u korist zajednice. Razvoj tehnologije i razvoj društva idu ruku pod ruku, prihvaćaju se novi trendovi, gospodarska i društvena struktura usklađeno se razvijaju“, kazuje i dodaje da se ondje na nedostatke gleda kao na potencijale razvoja.

Buđenje je oko 7, slijedi doručak pa posao koji dnevno traje od 8 sati na više. “U početku sam radio u tvornici koja proizvodi opremu za navodnjavanje. Volonteri su raspoređeni i na drugim poslovima, u kuhinji, hortikulturi, polju. Rado se sjećam branja pomela, voća raširenog u Izraelu koje se smatra najvećim citrusnim voćem. Naime, plod teži 1 do 2 kilograma, a okusom je sličan grejpu, samo blaži”, doznajemo od Tomislava koji ima diplomu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Odradio je i prekvalifikaciju pa je danas stručnjak za ruralni razvoj te bi u budućnosti volio raditi na projektima.

Ljudi su bili vrlo gostoljubivi i trudili su se razviti prijateljske odnose sa svima, navodi. “Imali smo i organizirane izlete pa smo tako posjetili grad Eliat i Mrtvo more, ali najveći dio zemlje sam razgledao u vlastitom aranžmanu”, govori. Svi volonteri dobivali su naknadu, a nakon odrađenog i potvrdu - volontersku deklaraciju.

Čovjeka i znanje staviti na prvo mjesto 

Zbog viznog režima nije mogao ostati dulje od tri mjeseca, ali kaže da je njemu to bilo izuzetno vrijedno iskustvo koje mu je omogućilo osobni uvid u funkcioniranje malih zajednica i principe samoodrživosti. To ga je nagnalo na promišljanja o hrvatskoj poljoprivredi i mogućnostima samodostatnosti.

Vrijeme je da počnemo slušati mlade obrazovane ljude, kaže Tomislav 

Smatra da se kod nas prvenstveno treba početi vrednovati znanje i krenuti slušati mlade obrazovane ljude.

“Imamo svu potrebnu tehnologiju, dostupno znanje i ostalo neophodno za razvoj, ali nemamo kvalitetno vodstvo i lokalne politike koje bi pokrenule stvari na bolje. Sustav je usredotočen na društvene djelatnosti, a tek manjim svojim dijelom na komunalnu infrastrukturu i gospodarstvo što ne omogućava razvoj i stvaranje perspektive za ostanak mladih u ruralnoj sredini“, uvjeren je.

Smatra da, po uzoru na Izrael, čovjeka i znanje treba staviti na prvo mjesto te razvijati poduzetnički duh već u najranijoj dobi, poticati kreativnost mladih i dati im slobodu izražavanja i stvaranja.

Vrijedi napomenuti da je najnovija dostignuća u poljoprivrednom sektoru, napredne agrotehnologije, posebno u područjima navodnjavanja, upravljanja vodama te intenzivnom uzgoju u staklenicima moguće vidjeti u Tel Avivu na svjetski poznatoj izložbi Agritech.


Fotoprilog


Tagovi

Kibus Tomislav Prgić Samodostatnost Poljoprivreda Navodnjavanje


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."