• Mazalice od guščjeg perja
  • 09.03.2020. 10:30
  • Brodsko-posavska, Mala Kopanica

Tko još radi mazalice od guščjeg perja? Pronašli smo mladića koji zna znanje!

Danas sam jedini u selu koji drži guske i radim kako me baka učila: u mazalicu ide 11 pera koja se formiraju kao kist. Tehnika pletenja je zahtjevna i ne može se samo tako svladati, potrebna je upornost i ulaganje dosta vremena i truda, opisuje Darko Radičević.

Foto: Arhiva Darka Radičevića
  • 3.540
  • 1.283
  • 0

Mnogi se u pokladno vrijeme sjete čijala, nekima misao odluta dalje pa se prisjete mazalica od perja koje su se koristile za mazanje tepsije masnoćom ili npr. mazanje kiflica i pereca žutanjkom. I tada se pitamo: Znamo li ikoga tko još uvijek izrađuje ta mala i tako korisna kuhinjska pomagala? Jer, tko ne bi volio imati original umjesto jeftine plastike iz kakvog velikog prodajnog centra. Eto, mi smo imali sreću nabasati na mladića koji taj posao radi s velikom ljubavlju koja podrazumijeva i puno strpljenja.

Mazalice se obično slažu od 11 guščjih pera

"Mazalice od guščjeg perja naučila me izrađivati baka Ana Malnar iz Slavonskog Šamca. Ovim putem bih joj se zahvalio na uloženom trudu i strpljivosti dok smo zajedno izrađivali moje prve mazalice. Mislim da se trud isplatio, ali bojim se da sam jedina mlada osoba na širem području koja je naučila kako se to radi. Nadam se da sam ipak u zabludi", govori Darko Radičević iz sela Mala Kopanica u Brodsko-posavskoj županiji. Darko ima 25 godina, trenutno se bavi ugostiteljstvom, a za sebe ponosno kaže da je dijete sela. Inače, ime Male Kopanice veže se uz pojam riječi kopati, odnosno uz posudu za vodu, kako kaže.

"Danas sam jedini u selu koji drži guske i radim kako me baka učila: u mazalicu ide 11 pera koja se formiraju kao kist. Tehnika pletenja je zahtjevna i ne može se samo tako svladati, potrebna je upornost i ulaganje dosta vremena i truda. Prije toga naravno treba guske odvesti na vodu da perje od donjeg djela krila bude čisto i uredno. To perje se iščupa u ljetno doba, stariji sigurno znaju. Treba uvijek biti 9 ili 11 pera, neparan broj. Zatim se vežu u snopić. Konac za pletenje mazalica je od lana jer je čvrst i elastičan. Žene su prije uvijek plele pređu i dobivao se konac u struke. Na kanjuru se uređivao i mogao je biti bijeli ili u trobojnici ako su ga su žene farbale tekstilnim bojama.

Darkove mazalice od guščjeg perja 

S tim koncem plete se naizmjenično jedno preko drugoga, preskoči se jedno i provuče se kroz drugo pero. Prstom treba ravnati da bude uredno i da se lijepo vidi tehnika pletenja. Tako se ponavlja sve do završetka snopića, a na kraju je važno jako zategnuti konac i napraviti uzicu da se mazalica može okačiti", objašnjava Darko tehniku izrade i usput se prisjeća kako se nekada zimi išlo na čijalo perja. Koja se cura kanila udati, pravilo joj se 6 velikih jastuka, 4 mala i 2 perine. Žene i cure su čijale samo mekano perje dok su momci i stariji ljudi krunili kukuruz i pravili mazalice i peruške, kazuje nam.

Ljubav prema selu ne može se opisati u nekoliko riječi

"Dijete sam sa sela gdje se bavimo poljodjelstvom i stočarstvom. Mlad sam, ali roditelji su me odmalena učili da treba vrijedno raditi i tako stjecati radne navike. Ne pada mi teško nikakav rad na selu, imam mnoštvo domaćih životinja, bilja i ostaloga. Osim što sam zaposlen, aktivan sam član i DVD-a Mala Kopanica. Moje selo je oduvijek posebno, ima nas vrlo malo i svi smo vrijedni, složni, volimo se i poštujemo. Naše nošnje, običaji (kirvaj, neki sveci koje obilježavamo) tradicija su bez koje ne bi bilo ničega", smatra mladi zaljubljenik u svoje selo koji ističe da se ljubav prema selu ne može opisati u nekoliko riječi već se mora doživjeti.

"Ovim putem želim osvijestiti ljude na prirodne stvari koje su bolje od plastike. Želio bih osim toga naglasiti da ne ugrožavam životinje već im pomažem u ljetnom periodu kada im perje smeta i nemaju vode u blizini da se mogu rashladiti. Guska ima jako gusto perje koje joj na ljetnim vrućinama itekako smeta", naglašava Darko.


Fotoprilog


Tagovi

Mazalice Guščja pera Darko Radičević


Autorica

Blanka Kufner

Blanka je završila Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."