Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Povratak na selo
  • 19.06.2021. 15:00
  • Bjelovarsko-bilogorska, Palančani

Strojovođa i magistra povijesti do posla putuju kilometrima, ali svoje selo ne žele napustiti

Računalni sam tehničar za strojarstvo i vuče vlakova, a radim u realnom sektoru pa je mnogima neobično kada kažem da sam - poljoprivrednik, kaže Ivan Despetović koji je sa suprugom Brigitom osnovao OPG.

Foto: arhiva obitelji Despetović
  • 3.956
  • 767
  • 0

Iako Brigita i Ivan Despetović svaki dan prevaljuju kilometre, putujući sa svog seoskog imanja na posao i natrag, mladi par niti ne pomišlja napustiti selo Palančani nedaleko Čazme. Upravo suprotno. Nakon što su prošle godine pokrenuli svoj OPG, njihov se popis planova za budućnost na selu svaki dan dopunjava novim idejama. Proširit će gospodarstvo, izgraditi još jedan ukrasni ribnjak, koji će ujedno služiti za navodnjavanje, a u planu je i plastenik. Cilj im je u njihovu malom mjestu pokrenuti i turističku priču.

"Računalni sam tehničar za strojarstvo i tehničar vuče vlakova, a radim u realnom sektoru proizvodnje i prodaje cementa, stoga je mnogima neobično kada za sebe kažem da sam poljoprivrednik", kaže 31-godišnji strojovođa Ivan koji svaki dan putuje na posao u Zagreb dok njegova supruga, magistra povijesti, putuje na rad u Ivanić Grad.

A sve je počelo s malim vrtom, u kojem su počeli uzgajati povrće za svoju malu obitelj. Zahvaljujući dobroj organizaciji, krenulo im je i više nego dobro, pa su ubrzo imali i višak proizvoda, što ih je potaknulo da otvore svoj OPG koji je registriran prošle godine, nakon što su konačno uspjeli kupiti potrebnu površinu poljoprivrednog zemljišta.

Budući da je jedan dio zemlje bio zapušten i obrastao u korov, mladi je par najprije prijavio 1,2 hektara obradive površine, no već ove sezone prijavili su dvostruko više - oko 2,4 hektara sveukupne obrađene površine, u što se, pojašnjavaju, ubrajaju i livade koje pripremaju za sjetvu 2022. godine.

Ispitivanje tržišta

Svoju prvu sezonu u ulozi poljoprivrednika iskoristili su za ispitivanje tržišta s više vrsta povrća i mahunarki. Utisci su, kažu, bili vrlo pozitivni, no ove su se sezone, zbog iščekivanja prinove u obitelji, ipak odlučili za jednu drugu kulturu.

"Kako bismo smanjili broj radnih sati u polju i oslonili se na strojnu obradu i kultivaciju, ove smo se godine odlučili za uzgoj graha. Uz grah imamo zasađeno i nešto ostalog povrća, ponajviše paprike i rajčice te nešto manje krastavaca salatara. Paralelno radimo i na proširenju našeg gospodarstva te pripremamo zemljište za buduće sezone“, kažu Despetovići.

Ističu kako veliku zaslugu za povećanje njihova gospodarstva, koje planiraju realizirati do 2023., imaju njihovi roditelji, odnosno obiteljsko nasljeđe zemlje koju su oni kupili u sredovječnim godinama života.

Počeli su s malim vrtom pa širili proizvodnju

"Trenutno, uz povremenu pomoć supruginih i mojih roditelja, bez zaposlenika i sezonskih radnika, uspijevamo odraditi sve što je potrebno kako bismo se malim, ali sigurnim koracima razvijali. U razvoj svog OPG-a ulažemo isključivo vlastita sredstva. Korisnici smo samo klasičnog poljoprivrednog poticaja, a trenutno ne posjedujemo čak niti karticu za kupnju plavog dizela“, kažu supružnici i dodaju kako za sada ne razmišljaju, ali i ne teže, bespovratnim sredstvima niti javnim natječajima za povlačenje sredstava kroz Program ruralnog razvoja ili EU fondova.

Kada je riječ o tržištu želja im je da, kada je god to moguće, budu direktno povezani sa svojim kupcima, zbog, kako kažu, sigurnosti u kvalitetu, ali i zbog postizanja ciljane cijene proizvoda. Kupce pronalaze, uglavnom, preko društvenih mreža, te kroz direktnu prodaju i uz preporuke njihovih već stalnih, zadovoljnih kupaca.

Ne postoje problemi, samo izazovi!

Na pitanje koji su najveći problemi s kojima su se do sada, u svom poslu susreli, odgovaraju da su se dogovorili da za njih problemi ne postoje, postoje samo izazovi i takvim pristupom svaku prepreku gledaju racionalno, bez negative koja otežava rad i ruši entuzijazam s kojim su krenuli u ovu njihovu priču.

"Činjenica je da je proizvodnja pod otvorenim nebom uvijek visoko rizična, za razliku od proizvodnje u kontroliranim uvjetima, ali uz današnju tehniku i tehnologiju, taj se rizik ipak može svesti na minimum te uz dobro planiranje, sezona u najgorem slučaju može završiti s nulom“, zaključuje Ivan.

No, kao proizvođač ipak smatra da država sa svojim resornim ministarstvima, vodi lošu i neodrživu ekonomsku politiku, koja umjesto dobrih rezultata za posljedicu ima povećanje zaduženja.

Posljedica takve loše politike, kaže, odražava se i na potrošačku kulturu, a razlog zbog čega je tako vrlo je jednostavan. Naime, da bi se kupio socijalni mir, narod ne smije biti gladan jer ako je narod gladan, onda je i srdit. Zbog porezne politike formiraju se cijene u trgovinama, a one također ovise i o carinskim nametima, koji u velikoj mjeri definiraju cijenu stranih uvoznih proizvoda. S druge strane, neplanska proizvodnja na nacionalnom nivou pogoduje otkupljivačima koji koriste situaciju kaosa. 

Loša ekonomska politika i slaba kupovna moć 

Nije, stoga, novost da nam iz susjednih zemalja dolaze proizvodi po nerealno niskim cijenama, koje se postižu tako što uz poticaje i potpore, proizvođači proizvedu više nego što mogu samostalno uskladištiti, preraditi ili plasirati i prodati.

Ova je kraj pogodan za agroturizam, kažu Despetovići

"Tako se otvaraju vrata otkupljivačima koji tada, ispod svake cijene, dobiju proizvod koji se potom šalje u izvoz, uz poticajna sredstva koje država osigura. Paralelno s tim, carinski nameti ne prelaze vrijednosti poticajnih sredstva koji se ostvaruju pri uvozu i izvozu“, smatra naš sugovornik.

Mišljenja je da upravo zahvaljujući takvom principu rada, iz godine u godinu, potencijali naših polja ostaju neiskorišteni.

U domaćoj je poljoprivredi, tvrdi, do sada bio čitav niz propuštenih prilika, a kako vrijeme prolazi sve teže hvatamo korak sa zemljama koje istinski štite svoju proizvodnju.

"Kultura kupca temelji se na njegovoj kupovnoj moći, a kod nas je ta moć na vrlo niskom nivou. Stoga je jeftiniji proizvod, bez obzira na njegovu kvalitetu i porijeklo, uvijek u prednosti pred domaćim i kvalitetnim. Novac nam tako odlazi na kupnju stranih proizvoda, zbog čega tonemo u sve veće siromaštvo“, kaže.

Smatra da je rješenje, između ostalog, i u tome da se carinska politika bazira na zaštitu domaćeg proizvoda.

"Treba poticati stvarne proizvođače, napraviti nacionalni, strateški plan proizvodnje, kako bi se osigurale stabilne cijene te otkupljivačima i uvoznom lobiju definirati kvote. Također, mišljenja sam da treba potaknuti proizvodnju poljoprivrednih alata i strojeva, kako bi oni bili dostupniji i u skladu s današnjim potrebama modernog poljoprivrednika“, poručuje.

Dobre vibracije

Kao pozitivne primjere ističe moderne proizvođače koji su brzo shvatili koje su sve mogućnosti suvremenog svijeta te su se uspjeli prilagoditi uvjetima na tržištu.

Dobar pomak zapaža se, kaže, i kod domaćih potrošača, koji polako, ali sigurno shvaćaju što je kvalitetan, poljoprivredni proizvod.

"Razlika od nekoliko kuna nije velika za kućni budžet naših građana, ali je razlika u kvaliteti života, kada se dnevna prehrana bazira na zdravim namirnicama domaćih proizvođača, itekako velika“, poručuje mladi par.

Planiraju iskop još jednog ribnjaka za potrebe navodnjavanja

Uz uzgoj povrtnih kultura veliku pažnju na svom imanju posvećuju i uređenju okoliša. Kako bi dodali estetski element svom malom gospodarstvu, planiraju, uz postojeći, iskop još jednog ribnjaka koji će ujedno služiti i za potrebe navodnjavanja. U planu je i podizanje plastenika koji će im omogućiti produljenje poljoprivredne sezone. Uz to, na popisu planova za budućnost je razvoj ekoproizvodnje.

"Jedan od većih ciljeva nam je i razvoj kontinentalnog turizma moslavačkog kraja, u što bismo željeli uključiti što veći broj stanovnika naše male zajednice, jer smo kao i dobar dio Hrvatske, posebno ruralne, pogođeni odlaskom mladih, ali i onih srednje generacije, kao i čitavih obitelji koje se sele u inozemstvo“, kažu supružnici koji su odlučili ostati u Palančanima u kojima živi tek dvjestotinjak stanovnika.

Malo je, kažu, onih koji su poput njih odlučili ostati živjeti na selu i upravo stoga, poručuju, taj trud koji ulažu oni koji ostaju, kako bi ovdje stvorili temelje za život i nekih budućih generacija, mora dobiti veći smisao te jači vjetar u leđa.


Tagovi

OPG Ivan Despetović Palančani Uzgoj povrća Ribnjak


Autorica

Sanja Rapaić

Više [+]

Ima bogato novinarstvo iskustvo. Gotovo 15 godina radi i surađuje s raznim medijskim kućama.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije