Što su to cvilovnica, iljaga, oič i vrljara?

Znate li što znače riječi cvilovnica, iljaga, kurdelija, oič, vrljara, vodopušnjača (saznat ćete na kraju teksta!)? Ako vi ne znate, sigurno zna umirovljeni magistar poljoprivrede Mijo Gašparović iz Jazavice koji je u 40 godina radnog staža obavljao razne poslove u poljoprivrednim tvrtkama i ustanovama.

Posljednjih 18 godina radio je u Poljoprivredno-savjetodavnoj službi Brodsko-posavske županije pokrivajući područje četiri općine stradale u ratu: Dragalić, Gornji Bogićevci, Okučani i Stara Gradiška.

Kao stručnjak-savjetodavac Mijo je zajedno sa ostalim kolegama iz službe, ostavio veliki trag u tom dijelu Zapadne Slavonije pomažući savjetima, projektima i svim drugim oblicima u obnavljanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ljudi toga kraja osobito ga cijene njegovim ljudskim osobinama i vrlinama.

Istaknuo se i po scenarijima, režiji, snimanju i montaži sedamdesetak kratkih filmova za savjetovanje i poučavanje poljoprivrednika, a napisao je i sljedeće brošure: Organsko-biološko peradarstvo, Priručnik za vođenje obiteljskih gospodarstava, Organsko-biološko gospodarenje, Uzgoj bukovače, Ribogojstvo u obiteljskim gospodarstvima.

Oteti od zaborava jezik svojih pradjedova

Kada je lani otišao u zasluženu mirovinu, svi smo znali da Mijo neće mirovati. A i ne može jer njegova obitelj ima poveći voćnjak koji traži rad i angažiranje. Ima ovaj zaljubljenik u svoj zavičaj i drugih preokupacija - pisanje, slikanje, karikature.

Nedavno mu je Radio Bljesak iz Okučana, za koji je nekoliko godina uređivao i vodio Emisiju za selo i poljoprivredu izdao zanimljivu knjigu Naš divan. Riječ je o svojevrsnom zavičajnom rječniku njegova rodnog sela Jazavice i susjednog Roždanika na području bivše općine Novska, ali i ostalih mjesta Zapadne Slavonije. Rječnik obuhvaća oko 3.500 jezičnih jedinica, a bilježio ih je petnaestak godina.

"Prolazeći sokacima i šorovima, slušajući u razgovoru sa susjedima još uvijek one iste riječi (u pripovjetkama, pjesmama, šalama, dosjetkama), koje su izgovarali dragi nam likovi, kojih odavno među živima nema, riječi koje odzvanjaju u svakom kutku moga bića, odlučih učiniti nešto što mogu i što mi je, zapravo, sveta dužnost, oteti od zaborava jezik svojih pradjedova i sačuvati ga za buduća pokoljenja, jer su nam ga preci namrli kao nešto najvrjednije i najsvetije. Zavičajni rječnik je spomenik svim majkama koje su nas učile govoriti, da ne zaboravimo tko smo i kako smo govorili", kaže mr. Gašparović.

Vrijedan leksikografski prvijenac

"Autor želi da taj jezik ne ostane jezik prošlosti, nego da bude i jezik budućnosti. Da se mladi naraštaji sjećaju viceva, priča, čijanja i prela, odnosno djedovskog jezika, kojim su bila začinjena ta događanja. Sastaviti ovakav Zavičajni rječnik nije bilo nimalo lako, a valjalo je svakodnevno osluškivati govor svog zavičaja. Korisnici će u njemu naći mnogo zanimljivih riječi, primjera iz života. Ovakav rječnik je zaista kulturno blago zapadne Slavonije, posebice Jazavice i Roždanika", istaknuo je njegov redaktor dr. sc. Jozo Marević, na predstavljanju rječnika u Dragaliću.

"Može se zaključiti da je rječnik znalački sastavljen te svojim pristupom obradi zavičajnih riječi posve zadovoljava recentne standarde ovakvih rječnika, a na mnogo mjesta ih i proširuje, odnosno nadmašuje", napisao je prof. dr.sc. Ante Bežen, jedan od recenzenata rječnika. U svojoj recenziji prof. dr. sc. Ante Selak između ostalog istaknuo je: "činjenica je ipak da se radi o jednom nesvakidašnjem, iznimno korisnom i nadasve vrijednom leksikografskom prvijencu."

"U našoj emisiji Pregršt lijepog gospodin Gašparović je ponekad objašnjavao te stare riječi koje je prikupljao i na vrlo slikovit način opisivao njihovo značenje. Uvijek ih je vezao za neku šalu, anegdotu ili vic iz stvarnog života i uvijek uz neko konkretno ime, pa nam je to bio dobar motiv da tiskamo rječnik sa suizdavačem, tiskarom Arca iz Nove Gradiške", kaže Mato Višić, direktor radija Bljesak.

Iz zavičajnog rječnika Naš divan

• blječkanje n zvuk koji se čuje kada se hoda u poderanim čizmama po vodi, bljuzgavici ili blatu: "Čizma poderana, sve se čuje kak' blječka voda."
• cimpoš m cinkuš: malo zvonce na kaišu koje se stavljalo konjima oko vrata da se noću čuje kako idu kola; madž. csengo
• cvilovnica f krmača koja traži nerasta: istodobno, podrugljiv je to i pogrdan naziv za neku ženu slobodnijeg ponašanja u odnosu na muškarce
• dajak m drevni prut položen vodoravno i obješen na štranjge, postavljene na krajevima i privezane za grede ili rogove na tavanu za vješanje kobasica, kulenja, slanine, a u ambaru za odlaganje praznih vreća; tur. dayak = potporanj; batina
• đinđe f/pl. ukrasna bižuterija, manje vrijedan nakit: tal. gingillo = privjesak
• galeta f ličinka, čahura dudova svilca. Kad je netko zimogrožljiv i toplo se odjenuo, za njega se kaže; "Gle ga, umoto se ko galeta!" ;tal.galletta
• gizda f kićenje, kinđurenje; patvorenje
• iljaga f ružno vrijeme: kiša ili snijeg s vjetrom
• krampulje f/pl. alat za kopanje stajnjaka: na držalu su tri metalna šiljka kojima se kao motikom zasijeca u zbijenu masu stajskog gnoja radi utovara (vilama) na kola i odvoza na njivu
• kurdelija m šaljiv naziv za nestašnog derana
• lijevča f dio zaprežnih slavonskih kola, a sastoji se od drvenog dijela i onog okovanog koji se stavlja na štecl na osovini, a gornjim dijelom prolazi kroz okov na lotranici koju drži u željenom položaju; madž. locs
• lukovača f tanka mesna kobasica sa češnjakom: naša slavonska mesna kobasica
• oič m zaprežna kola složena za prijevoz višemetričnog drveta, a složena su samo od štelova i ručica umjesto lotranica. Zbog toga se skidaju lijevače i pod.
• pažvanje n šurenje: polijevanje zaklane svinje vrućom vodom da se skine dlaka i putnica (v.); voda mora biti malo ispod točke vrenja da se svinjče ne bi zafur'lo, tj. da ne bi ostala dlaka
• podcmrk m pojam vezan uz blizinu podzemne vode u oraničnom (mekotnom) sloju koji će na tom mjestu biti vlažniji: "Čini mi se da njegova njiva u dnušci (v.) ima podcmrk."
• pretrglija m pretržac, prekupac, preprodavač, bajtar (v.): "Neb' prod'o da nije bilo pretrglija."
• sanjuga f dio saonica: saonice se sastoje od dvije sanjuge, a na njih je nadograđen preostali dio (slično zaprežnim kolima) za smještaj tereta ili putnika; sanjuga je izrađena od ravnoga drveta pomotanog u jednom kraju
• vodopušnjača f žensko spolovilo: izraz su koristili djedovi rođeni u posljednjih dvadesetak godina 19. stoljeća, kaso oblik pristojnog izražavanja
• vrljara f gruba ponjava od konopljinih vlakana koje imaju u sebi pozdera. Služi za pokrivanje stoke kada se odmara nakon težeg posla (npr. volova u pauzi oranja kada svezani za kola dobivaju obrok sijena)
• zvjerlača f zvjerača, zvjernjača: ženska osoba neuljudnog ponašanja, koja zvjera, koja baca nemirne poglede na sve strane