Pretraga tekstova
Uzgoj konja
Vrativši se iz Švicarske u kojoj je radio tridesetak godina, poduzetnik Stjepan Boršoš sa suprugom Trudi, rođenom Švicarkom, posvetio se uzgoju konja na požeškom Gospinom brdu. Nakon pokušaja bavljenja seoskim turizmom, jer im se dio objekata nalazi izvan grada, bračni par Boršoš odlučio se posvetiti uzgoju alpskih haflingera registriravši Konjički klub i školu jahanja.
Danas na imanju od 25 tisuća kvadrata imaju 13 konja, jednog toplokrvnog pastuha i pet hladnokrvnih kobila sa ždrebadi.
- Vratio sam se 2002. godine, mada još nisam stekao uvjete za švicarsku mirovinu, a za bivše države nisam razmišljao o povratku. Tek osamostaljenjem Hrvatske počeli smo razmišljati o povratku, a kada bih danas mogao odlučivati, najvjerojatnije se ne bih vratio. Birokracija naprosto ubija svaku volju za poslom i poduzetništvom. Uložili smo dosta novca u imanje i osim velike ljubavi prema konjima, do sada nas je spašavala jedino švicarska ušteđevina, priča Stjepan dok se supruga Trudi samo nasmijala.
Prve kontakte s konjima obitelj Boršoš imala je u Švicarskoj prije više od 20 godina kada su kćeri vodili u školu jahanja. Još tada Stjepan se dosjetio da bi tako nešto bilo dobro napraviti i u Hrvatskoj prionuo poslu i uredio vlastiti ranč. Za alpske haflingere odlučio se jer su mirni, na nogama vrlo stabilni konji koji se u brdskim predjelima Austrije i danas koriste za vuču, a nisu plahe životinje poput arapskih konja.
Konjički klub Gospino brdo ima 60-ak članova koji su ovdje naučili jahati, a veliki dio interesenata koji povremeno dolaze su djeca.
- Konji su jako mirni, a prva stvar kod obuke je ta da se naučimo popeti i sići s konja. Zatim slijedi pravilno držanje uzda i pravilno držanje nogu jahača koji prvih desetak sati obvezno provodi uz obučenog vodiča. Jahanje izvan ograde slijedi tek nakon što jahač stekne samopouzdanje. U našem klubu ne postoji dobna granica pa nas posjećuju i šezdesetgodišnjaci mada je najveći interes za konje kod djece.
Autor: Hrvoje KUSIK
Povezana stočna vrsta
Može se reći da je konj životinja o kojoj je u prošlosti najviše ovisio napredak ljudske civilizacije te je imao najveću i najraznolikiju upotrebu. Domestikacijom konja,... Više [+]
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje