• Šestinski kišobran
  • Grad Zagreb, Zagreb

Simbol Zagreba i zagrebačkih tržnica ima svoju povijest i zanimljive legende

Iako je danas šestinski kišobran upečatljivi simbol glavnog grada, njegovo podrijetlo uopće nije gradsko.

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
  • 189
  • 29
  • 0

Atraktivni šestinski kišobran ili ambrela, kako ga i danas rado nazivaju, autohtoni je zagrebački suvenir, nositelj oznake "izvorno hrvatsko" Hrvatske gospodarske komore, a umijeće njegove izrade u tradicijskom obrtu Cerovečki nalazi se na UNESCO-ovoj listi zaštićenih nematerijalnih dobara.

Tamošnje tržnice, od kojih je najpoznatija Dolac, u središtu grada, njima štite i označuju svoje štandove. Taj veliki kišobran crvene boje sa šarenim prugama na rubovima ima svoju povijest i legende. 

Iako je danas upečatljivi simbol glavnog grada, njegovo podrijetlo uopće nije gradsko. Dolazi nam iz Šestina - ne tako davno živopisnog sela na obroncima Medvednice, koje se pripojilo metropoli i postalo elitni kvart. Naziv ovog mjesta nastao je po obvezi koju su seljani imali prema gospodarima dvorca. Tako se zvala feudalna obveza koja se isplaćivala svakog šestog dana u tjednu.

Najstariji se Zagrepčani još uvijek sjećaju šestinskih pralji, koje su imućnim građanima prale robu na sljemenskim potocima. Sastavni je dio njihove narodne nošnje, koja se, zajedno sa ovim kišobranom, nosila svo de 60-ih godina 20. stoljeća u naseljima sjevernog podnožja Medvednice: u Šestinama, Gračanima, Markuševcu, sve do Granešine.

Tradicijska narodna nošnja, ručne izrade i ogromne vrijednosti, spominje se od sredine 19. stoljeća i spada među najslikovitije narodne nošnje Hrvatske, bogato vezena i veselih boja, uz neizostavni lajbek (op.a.: prsluk), škrlak (op.a.: muški šešir) i ambrelu, a dominira crvena boja te žuta, bijela, plava, ružičasta.

Ova se nošnja danas nosi uglavnom na folklornim priredbama i svečanostima.

Mladi Jankić i mlada Janica

Poznati kišobran spominje se od sredine 18. stoljeća, a legenda kaže da je u početku bio sasvim običan i crne boje, sve dok se pod jednim takvim nije dogodila ljubav i poljubac mladog Jankića i mlade Janice, kada je - pocrvenio i postao prekrasan.

Izrađen od crvenog pamučnog platna s raznobojnim prugama pri rubovima, sa čvrstim drvenim štapom, prirodno savijenom drvenom ručkom i metalnim žicama, lijep je i itekako čvrst i funkcionalan. I sama sam ga godinama koristila i  poklanjala svojoj djeci kao uskrsne i božićne poklone. Kupovala sam ih i popravljala u radionici Viktorije Gereš u Ilici na Črnomercu. Nažalost, vlasnica je umrla i radionica je zatvorena već više od 10 godina.

Tomislav Cerovečki (Foto: J. Habjanec)

Danas se još izrađuje u obrtničkoj radionici Cerovečki u Ilici, između Trga bana Jelačića i Britanskog trga. "Rođen sam s obrtom izrade kišobrana kao četvrta generacija. Gledao sam i učio još kao dijete, dolazeći s ocem u radionicu i gledajući majku kako za njih šiva platna", kaže vlasnik Tomislav Cerovečki koji je obrt naslijedio prije tridesetak godina od oca Krešimira, a obrt je 30-ih godina prošlog stoljeća prenesen iz Varaždina.

"Naši su ručno izrađeni. Zapravo, od strojeva koristimo samo stroj za šivanje. Izrađujemo i suncobrane koji su nešto laganiji, a i kabanice. Danas tu radim sa svojom suprugom, koja obično radi u suprotnoj smjeni od moje", otkriva dalje. 

Šestinski kišobrani putuju po cijelom svijetu

Osim šestinskih, u njegovoj su radionici i brojne druge vrste klasičnih i sklopivih kišobrana ručne izrade, koje izrađuje i popravlja, ali i praktične torbice i - šestinske kabanice, koje su mi odmah zapele za oko. U prvi sam mah pomislila da su i one tradicijske, no razuvjerio me: "Kabanice su novije, kreirane prije nekoliko godina u suradnji s dizajnericom Anom Rimac", pojasnio mi je. Oba proizvoda jer je, kaže, najbolja, proizvodi od mješavine pamuka i poliestera odnosno, kako pojašnjava: 55 posto pamuka, a 45 posto poliestera. 

Ponosan je što se njegovi kišobrani mogu vidjeti po cijelom svijetu, a i rado ih se daruje stranim državnicima. No, iznenadilo me što ni on ni Šestinčani nisu znali objasniti simboliku boja šarenih pruga na rubovima. Naprosto sliježu ramenima i kažu: "Ne znam". S obzirom da su to tanke pruge bijele, plave, žute, ljubičaste i ružičaste boje, ne uvijek iste, zasigurno se i njima slave život, ljubav i priroda.

Nije ni čudo da mu je posvećena i pripovijetka "Šestinski kišobran" čija je autorica književnica Nada Iveljić. Priča u kojoj je jedan od glavnih "junaka" upravo slavni kišobran danas spada u obveznu lektiru osnovne škole.

Čovječanstvo već tisućljećima poznaje kišobrane i suncobrane. Prvi je prikazan na pobjedničkom spomeniku akadskom caru Saragonu iz oko 2400. god. prije Krista, otkad nastavlja svoj osvajački pohod po cijelom svijetu. Duga tisućljeća bili su privilegija društvenih elita i tek u novija vremena dostupniji su svima, u različitim oblicima, različitih izrada i vrsta. 


Fotoprilog


Tagovi

Šestinski kišobran Tomislav Cerovečki Izvorno hrvatsko UNESCO


Autorica

Jasna Habjanec

Više [+]

Diplomirana etnologinja i romanistkinja. Sudjelovala na etnološkim istraživanjima transhumantnog stočarstva na Velebitu i Žumberku. Najveći dio radnog vijeka zaposlena kao prevoditeljica engleskog, francuskog i njemačkog jezika.