Razlozi za to mogu biti različiti, koke su osjetljive životinje te stres negativno utječe na nošenje jaja.
Držanje kokoši u dvorištu ne zahtijeva previše obaveza pa su one česti stanovnici okućnica u seoskim i prigradskim kućanstvima. Hobisti će često reći da je jaje iz vlastitog kokošinjca najukusnije, no česta su i njihova pitanja "zašto je kokoš prestala nesti".
Razlozi za to mogu biti različiti, piše Agrarheute, napominjući da su koke osjetljive te da stres negativno utječe na njihovu proizvodnju. Može ga izazvati i novi kokošinjac ili nove jedinke koje pridružujete jatu, pa im jednostavno dajte vremena da se prilagode. Pri tome, vodite računa o prostoru i ne pretrpavajte kokošinjac.
Među ostalim faktorima stresa su vremenski uvjeti. Ljeti su ključni ventilacija i hlad, dok su zimi potrebne grijalice ili lampe za zagrijavanje. Također, na proizvodnju jaja može negativno utjecati agresivnost među kokošma, prisustvo predatora, prometna ili građevinska buka, kao i razigrana djeca i drugi zvukovi iz okoline. Isto tako, zamjena gnijezda ili materijala od kojeg je napravljeno, može utjecati na to da ne nesu.
Kvalitetna hranidba je od presudne važnosti. Nedostatak hranjivih tvari poput proteina, vitamina, minerala i elemenata u tragovima može ograničiti proizvodnju jaja. Po potrebi dodajte hrani pivski kvasac, brašnaste crve, lanene sjemenke i ribanu mrkvu. Osigurajte im i redovan pristup čistoj vodi.
Jedan od razloga zašto je gnijezdo prazno mogu biti i paraziti. Grinje, poput crvene ptičje grinje, oslabljuju kokoši. Jedna grinja može ugrizom uzeti oko 200 mg krvi – kod jakog napada kokoši mogu uginuti zbog anemije.
Crvi također mogu ozbiljno naštetiti kokošima. Bolesti, poput zadržavanja jaja, mogu biti uzrok problema. Kod ovog stanja jaje ostaje u jajovodu ili kloaki, a kokoš ga ne može snijeti.
Zimske nesilice moraju biti "fit" jer debele koke ne nose jaja?
Na koke negativno utječu i nepovoljni uvjeti u kokošinjcu, poput vlage i loše higijene. Redovno čistite i dezinficirajte kokošinjac. Također, optimalni uvjeti osvjetljenja su važni - kokošima je potrebno oko 15 sati svjetla dnevno. Zimi se preporučuje korištenje umjetnog osvjetljenja ujutro i navečer.
Moguće je da je kokoš prestara i da zato više ne nosi jaja. Prosječno, kokoš može godišnje snijeti do 300 jaja, ali nakon pete godine života proizvodnja značajno opada. Kako bi se nadoknadio pad proizvodnje, preporučuje se povremeno dopunjavanje jata.
Mobilni kokošinjci su pravi hit u svijetu, možete ih sami napraviti
Također, proizvodnja jaja varira ovisno o godišnjem dobu. Kraći dani i obnavljanje perja uzrokuju pad proizvodnje u kasnu jesen i zimu.
Pasmina kokoši također ima veliki utjecaj na proizvodnju jaja. Tipične pasmine, poput Leghorna ili njemačkog Sperbera, godišnje nose od 180 do 200 jaja. Hibridne kokoši, koje su uzgojene specijalno za proizvodnju jaja, rjeđe se koriste u hobi uzgoju i mogu snijeti do 320 jaja godišnje.
Tagovi
Autorica