• Izrada frula
  • 31.08.2019. 15:00

Safet Sajo Salkanović - čuvar tradicije naših prostora

Safet Sajo Salkanović izrađuje "štimovane" frule za individualno, ali i sviranje u orkestrima. Iako je ovaj instrument pred izumiranjem, još uvijek ima onih koji ga sviraju.

Foto: Vedran Stapić
  • 659
  • 426
  • 0

Sajmovi su idealna prilika da se osim poljoprivrednih proizvoda na njima predstave i stari zanati kao i predmeti koji su nekada činili svakodnevicu naših predaka i koji nam vraćaju sjetni osmijeh na lice. 

Na Sajam šljive u Gradačcu koji se održava još danas, 31. kolovoza, iz nedalekog Medakova, kod Tešnja, došao je i Safet Sajo Salkanovć, koji izrađuje tradcionalne frule.  Kaže, došao je ispred udruženja građana Sehara iz Tešnja koja se bavi očuvanjem starih zanata, izradom instrumenata, grnčarije, ručnog rada i drugih zanata koji god da su postojali, a još uvijek se čuvaju u Tešnju. 

Salković je sam naučio praviti frule

Čuli smo ga kako svira poznati melos i odmah nam je privukao pažnju. No, ima li i kupaca za ovaj tradicionalni instrument?

"Ima kupaca, izvornih svirača, kako individualnih tako i onih koji sviraju u orkestrima. Ponekada se začude jer su ovo štimovane frule. Prije su se radile frule sve sa istim rupama, radila se samo jedna vrsta frula, a sada ih je više, u svim tonalitetima", uvodi nas u priču Sajo predstavljajući frule različitih dimenzija, materijala, boja. 

Salković izrađuje frule u svim tonalitetima (Foto: Facebook/Štimovane frule)

I cijena im je različita pa su tako one za individualno sviranje 25 eura, a cijena profesionalnih se kreće od 100 do 150 eura. 

Salković je frule naučio praviti - sam. "Povukao sam nešto gena. Moj amidža je svirao frulu i bio vrstan frulaš. I stariji brat je svirao, imao je profesionalnu frulu koju sam ja malo krao, sviruckao i tako se javio interes da sam sebi napravim frulu. Tako sam i započeo, nitko me nije učio. Sam sam dolazio do mjera, učio se na svojim greškama dok nisam postigao ono što sada znam."

Pojašnjava kako na boju zvuka ovog tradicionalnog instrumenta utječe dužina frule, njezin unutrašnji zračni stub, zid, glasnik, čep, prozorče i kanal. Stručno nam pojašnjava kako se raspored rupa na fruli radi po standardima gdje nema puno odstupanja, a da bi se dobili određeni tonovi, štima se na zvučni štimer. 

Frule se izrađuju od drveta madžarke, brekinje i drena

Otrkiva kako se frule rade od šljivovog drveta, i to od stare šljive madžarke (požegača), a koje ima lijepu boju. Ali i od brekinog drva (brekinja) te od drena. "Za frule su potrebna tvrda, žilava drva koja daju lijepu akustiku, koja su rezonantna", pojašnjava te dodaje kako godišnje izradi najmanje sto frula

"Napravim ih onoliko koliko imam vremena. Ovo mi je hobi i spajam ugodno s korisnim. Kada imam slobodnog vremena, pravim frule. Sam pripremam drvo čije sušenje traje četiri godine, da bi se dobila prava tvrdoća. Za jednu dobru frulu trebam najmanje 12 sati, ako ide sve kako treba. Dakle, do dva dana za jednu dobru frulu."

Za izradu dobre frule potrebno je dva dana (Foto: Facebook/Štimovane frule)

Frula je u Bosni i Hercegovini prisutna stoljećima. Salkanović kaže kako pisani podaci sežu u rano 15. stoljeće, ali se frula i puno prije toga svirala. "Pisani podaci se nalaze u Dubrovačkom arhivu. Prije nekoliko godina tim profesora iz Sarajeva istraživao je arhiv u Dubrovniku i pronašli su podatak da se frula prvi puta na ovim prostorima spominje 1410. godine. Tadašnji Herceg Stjepan Kosača imao je svoj frulački orkestar koji je nastupao u Dubrovniku, u čast sv. Vlaha."

Safet Sajo Salkanović čuva frulu od izumiranja 

A tko su danas, šesto i više godina kasnije kupci Sajinih frula. Kaže da u BiH i Hrvatskoj ima nešto frulaša, ali vrlo malo. "Frula kao instrument izumire. Pokušavam oživjeti tu tradiciju. Sreća, još se dosta svira u Srbiji, ali javlja se nešto više interesanata u Bosni i u Hrvatskoj koji uzimaju frule za individualno sviranje. Ima i profesionalaca koji sviraju u orkestrima, potrebno im je za izvođenje duhovne muzike. U Srbiji se dosta svira, oni su to dosta popularizirali, održavaju sabore. Mada, i oni se bore da održe tu vrstu tradicije", kaže Salkanović. 

Osim na sajmovima, Salkanovićeve se frule mogu naći, naravno, i na internetu. Na Facebook stranici Štimovane frule - Safet Sajo Salkanović, možete naručiti frulu kakva vas zanima - bilo da je tvrđa, frula za pjesmu, mekša ili laganija u dvije i više oktava, ovisno o vrsti muzike koju svirate. 

Ili ju možda želite imati kao podsjetnik na neke ljepše dane i obiteljsku tradiciju. 


Tagovi

Graditelj frula Frula Safet Sajo Salkanović Tradicija Šljiva madžarka


Autor

Vedran Stapić

Vedran Stapić

Vedran je jedan od osnivača Agrokluba. Vlasnik SLinka, bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi