Pretraga tekstova
Uspješnost gljivara Vjekoslava Lovoševića
Vjekoslav Lovošević iz Golinaca počeo je uzgoj bukovača prije pet godina uloživši vlastiti novac i znajući da je gljivarstvo povezano s velikim rizicima, što potvrđuje i činjenica da su mnogi proizvođači odustali već nakon prve neuspješne sezone.
- Počeo sam u dvije uzgojne prostorije i s proizvodnjom od približno tri tone mjesečno. Kako bih proširio proizvodnju, objekte sam stavio pod hipoteku, podigao kredit i izgradio još tri. Nakon toga sam uvidio da je isplativije i jednostavnije uzgajati šampinjone, tako da sada na oko 900 kvadrata proizvedem stotinjak tona godišnje, koje uglavnom plasiram u Konzum, a nešto ugostiteljskim objektima i preko tržnica - kaže Lovošević, dodavši da sada sigurno ne bi ponavljao početničke greške koje su ga usporavale u razvoju.
- Prvenstveno - kaže mladi golinački gljivar - treba izbjeći improvizacije i odmah uložiti više novca u vrhunsku tehnologiju. Također je potrebno već u startu osigurati proizvodne površine kojima se može steći konkurentnost na tržištu.
Lovošević će nagodinu početi gradnju objekata u Industrijskoj zoni Janjevci u Donjem Miholjcu, u kojoj planira godišnju proizvodnju od 350 tona. Takav je projekt teško pokrenuti vlastitim novcem, tako da će konkurirati za IPARD, mjeru 302, kojom će se, između ostalog, sufinancirati i gljivarska proizvodnja u iznosu od pedeset posto.
Uz šampinjone, Lovošević planira i proizvodnju shiitake, te nastavak suradnje s kooperantima koji za njega uzgajaju bukovaču. Pakirat će i mješavine gljiva, koje su posebno tražene na svim tržištima.
- Nadam se da ću dobrim programom uspjeti dobiti novac iz IPARD-a i da neću proći kao s domaćim poticajima, od kojih sam u pet godina dobio ukupno nula kuna - kaže Vjekoslav Lovošević, koji je do sada u objekte i opremu uložio više od tri milijuna kuna vlastitog novca.
Očekuje i da će se stabilizirati tržište, koje još uvijek ovisi o sezonskoj ponudi i potražnji. Naime, najveća je potražnja za šampinjonima u ljeto, kada najveći dio odlazi na more, a istodobno su zbog visokih temperatura urodi najmanji.
- Gljivari upravo tada moraju pojačati proizvodnju, a ne da nam na tržište upadaju Talijani i Mađari, ili Kinezi s konzerviranim šampinjonima - smatra golinački poduzetnik, koji trenutačno zapošljava četiri radnika, a u berbama i podosta sezonaca.
Autor: Ivan KOROV
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !