• Međimurski cekar
  • 15.10.2020. 13:30
  • Međimurska, Pušćine

Međimurski cekar od stare sorte kukuruza: nije svaka komušina dobra, belo luščije treba brati

Udruga žena Pušćine i ove je jeseni organizirala već tradicionalnu berbu kukuruza stare sorte - granol, od čije komušine članice izrađuju svoje, sve popularnije - cekare.

Foto: Igor Čolaković
  • 356
  • 75
  • 0

Udruga žena Pušćine i ove je jeseni organizirala već tradicionalnu berbu kukuruza stare sorte - granol, od čije komušine članice izrađuju svoje, sve popularnije - cekare i tako čuvaju bogatu tradiciju rukotvorstva u Međimurju.

"Nije svaka komušina dobra. Belo luščije treba brati od stare sorte granol jer današnji hibridi nisu dobri za naše cekare. Luščije za izradu mora biti dugo i podatno, čim je dulje lakše ga je plesti. Osim toga, hibridi imaju crvenkastu komušinu, a naši moraju biti bijeli. Da bi ga dobili, kukuruz moramo brati ručno, jer ih kombajn trga i tako skraćuje, a nama je berba baš super. Na svježem smo zraku, družimo se uz pjesmu, a to je baš ono što nam svima i inače jako nedostaje, posebno u vrijeme korone", rekla je Ivanka Bene, predsjednica Udruge.

Borimo se protiv pošasti PVC vrećica

Desetak članica tog je prijepodneva ubralo dvije pune traktorske prikolice kukuruza koji je uzgojen na polju obitelji Borko kraj Pušćina, koja sadi ovu sortu već godinama samo da bi udruga koja njeguje i čuva stare običaje, imala dovoljno kvalitetnog materijala za izradu.

Čuvaju stare sorte kukuruza, ali i tradiciju 

"Najvažnije nam je druženje, no na taj način nastojimo i očuvati našu tradiciju jer su Pušćine već dugo na glasu upravo zbog cekara, koje su plele naše bake i prabake, a tu vještinu mi sada prenosimo na naše kćeri i unuke. Čuvamo tako i stare sorte koje su se nekada sijale u Međimurju, a s ovom tradicijskom rukotvorinom borimo se i protiv pošasti PVC vrećica. To sve više prepoznaju gospođe koje na tržnicu radije odlaze s našim od prirodnog materijala", objasnila je predsjednica.

Cekeri i logožari dio su tradicije cijelog kajkavskog kraja, no samo u Pušćinama i okolici ovaj praktični uporabni predmet i dopadljiv modni dodatak zovu - cekar. 

Nastoje, dodala je, ovaj tradicijski proizvod oplemeniti i sa suvremenim dizajnom, pa su ne samo koristan uporabni predmet koji se može koristiti godinama, već mogu biti i zgodan modni detalj.

"Zato sam jako sretna svaki puta kada vidim nekog da na tržnicu ili u trgovinu pođe s cekarom", naglašava. 

Kak je bilo negda

Nakon berbe kukuruza njihovo je druženje nastavljeno u starom štaglju u Nedelišću, gdje je organizirano i - luščenje, ponovo uz pjesmu, domaći gablec i čašu domaćeg vina.

"Iako je ove godine zbog puno kiše urod podbacio, ipak ćemo imati dovoljno lijepog, bijelog, mekanog i dovoljno dugog luščija za izradu. Pletenje zahtijeva vještinu i strpljenje jer izrada, ovisno o veličini, traje i osam pa i više sati predanog rada. No, nama je to odlična zanimacija, kao što je to bilo i našim bakama koje su tako kratile duge zimske večeri. Djeci i unucima želimo pokazati kak je bilo negda, kako se živjelo na selu, bez televizije i interneta, a zanimljivo je da baš mladi pokazuju sve veći interes naučiti ovu vještinu", naglasila je Ivanka Bene, zadovoljna što i na taj način od zaborava i propadanja čuvaju dugu baštinsku tradiciju ovoga sela.

Samo u Pušćinama i okolici ovaj praktični uporabni predmet i dopadljiv modni dodatak zovu - cekar

Udruga žena uskoro će uz podršku Lokalne akcijske grupe Međimirski doli i bregi te Turističke zajednice Općine Nedelišće organizirati i niz radionica na kojima će članice ove udruge nastojati prenijeti ovu vještinu mlađim naraštajima.

Cekeri i logožari dio su tradicije cijelog kajkavskog kraja, no samo u Pušćinama i okolici ovaj praktični uporabni predmet i dopadljiv modni dodatak zovu - cekar, pa će nakon održanih radionica nastojati što više promovirati njegovo korištenje među ekološki osvještenim ljudima. 


Fotoprilog


Tagovi

Cekar Berba kukuruza Pletenje Udruga žena Pušćine Ivanka Bene Tradciija


Autor

Igor Čolaković

Više [+]

Tijekom profesionalne karijere novinara specijalizirao se za gospodarske teme. Posljednjih nekoliko godina zaokupljaju ga i teme vezane uz ruralni razvoj, poljoprivrednu proizvodnju te očuvanje prirodne i tradicijske baštine.