Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Konjogojstvo
  • 29.09.2009.

Kopitne bolesti

  • 3.174
  • 153
  • 0

Naime, glavne se promjene u tih bolesti odigravaju u površnim ili u dubokim rožnim slojevima, a to je vrlo važno za prepoznavanje tih bolesti.

Gnjilogriz žabice

Riječ je o bolesti tijekom koje se raspada rožna žabica. Promjene započinju obično u srednjoj žabičnoj brazdi u kojoj se skuplja gusta, siva, smrdljiva raspala rožina. Ako su promjene znatno napredovale, raspada se rožina i na drugim mjestima žabice pa ponekad gnjilež zahvaća mekuši i rožnu porubicu čahure. U težem i zapuštenom tijeku gnjilogriza otpadne sva rožina i ostane gola kožna žabica (usmina, korijum). Gubitkom rožne žabice petne stijenke se suze i nastaje nisko kopito s lošom kakvoćom rožine. Na kopitnoj stijenci javljaju se brazde koje su na gornjoj petnoj stijenci zbijene, a prema nokatnom dijelu zrakasto se šire. Rožna stijenka postane suha, tvrda, krhka i lomi se na nosilnom rubu i stvara se odvojena i šuplja stijenka.
Uzroci bolesti su loša njega kopita, vlažna stelja i nedovoljno kretanje konja. Ako je stelja vlažna i onečišćena balegom i mokraćom (neredovito čišćenje), razvija se amonijak koji omekša ionako mekanu rožinu pa u nju prodiru gnjiležne bakterije koje razaraju rožinu.
Gnjiljenju rožine skloni su konji s uskim kopitom i visokim petnim stijenkama te potkivani visokim potpeticama i prejako obrezanim žabicama. U svih tih konja premali je pritisak žabice odozgo, pa je ometena njezina uloga kopitne crpke. Stoga je smanjen protok krvi u kopitu i time ometena proizvodnja rožine stanica dubljih slojeva pousmine koje je tvore. Popuštanjem sveza između epitelnih (pokrovnih) stanica u najmlađim proizvodnim slojevima pousmine nastanu pukotine. Kroz te pukotine naknadno mogu prodrijeti gnjiležne bakterije iz stajskoga gnoja pa se žabična rožina gnjiležno raspada.
Liječenje se sastoji u uklanjanju maceriranih dijelova rožine kopitnim nožem, a potom se oboljelo mjesto premaže 25 postotnom otopinom bakrenog sulfata. Tako obrađeno kopito neko vrijeme treba zaštititi od utjecaja vanjskih čimbenika.
Sprječavanje pojave bolesti provodi se redovitim čišćenjem prostora za smještaj konja. Osim toga redovito treba čistiti žabične brazde i stijenke rožine tupim (drvenim) predmetom, u suprotnom je moguće oštećivanje područja kopita i stvaranje preduvjeta za pojavu bolesti. Poslije odgovarajućeg čišćenja kopito se pere nekoliko puta tjedno čistom vodom, obriše suhom krpom i premaže neutralnom mašću. Pojavu ove bolesti svodimo na najmanju mjeru redovitom njegom kopita uz periodično prekivanje potkovanih konja i korekciju (obrezivanje) prekomjerno izrasle rožine.

Kopitni rak

Bolest se očituje resičastim bujanjem žabične usmine (korijuma), susjednih dijelova potplata, urođenih potporišta a poslije i stijenke. Resičasto (papilomatozno) tijelo usmine jako buja a pokrovne stanice ne orožnjavaju. Riječ je o kroničnoj upali kopitne usmine s izrazitim bujanjem njezinih resica, čije pokrovne stanice nedovoljno ili uopće ne orožnjavaju pa su pokrivene sivkasto bijelom sirastom i ljepljivom masom neugodna mirisa.
Nema baš ništa zajedničko s pravim rakom - karcinomom. Naime, naziv je uveden početkom 19. stoljeća vjerojatno zbog neobuzdanog bujanja kopitne usmine. Stoga bolest nije zločudna iako je teško izlječiva.
Uzrok pojavi bolesti do danas nije dovoljno poznat, ali se smatra da vanjski podražaji uz lošu higijenu kopita stvaraju uvjete za njezinu pojavu.
U početku bolesti u postranim žabičnim brazdama zapažaju se sivkasto bijele resice izrazita smrada. U uznapredovanom tijeku bolesti gotovo sva žabica nabuja u resičaste tvorevine tako da je rožna čahura podminirana sve do kopitne krune. Rožna porubica kopitne čahure raspada se kao hrastova kora. U daljnjem tijeku zahvaćena je i stijenka. Odvoji se od podloge pa se rožna čahura izoblići. Stijenka se odvoji od nosilnog ruba, savija i strši prema van i gore, a petni je dio ograničen samo na krunski dio. Ispod odvojene stijenke vide se resičasta bujanja.
Ako su promjene ograničene samo na žabične brazde, tj. u početku bolesti, mogu se zamijeniti s gnjiležom žabice. Kod gnjilogriza žabice promjene su ograničene samo na rožinu. Ona je omekšana, istrgana i propala pa izgleda kao da je izgrižena, a u šupljinama se nalazi crno siva smrdljiva masa. Promjene napreduju od rožne promjene u dubinu, a ne iz dubine prema površini kao u raka, kopitna je usmina uvijek pokrivena debljim ili tanjim slojem rožine. Kod kopitnog raka resice su bijelo sivkaste, mekane, raznih oblika i pune krvi, pa i pri najmanjem oštećenju odmah krvare.


Povezana stočna vrsta

Konjogojstvo

Konjogojstvo

Može se reći da je konj životinja o kojoj je u prošlosti najviše ovisio napredak ljudske civilizacije te je imao najveću i najraznolikiju upotrebu. Domestikacijom konja,... Više [+]

Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Konjogojstvo Konj

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U ovoj radnji nastaje jedan proizvod utemeljen još 1569. godine i svojevrsni je brend zapada BiH, a kupuju ga i u Srbiji ;) Uskoro priča iz Varcar Vakufa, danas se ne zove tako :D