Pretraga tekstova
Za pripremanje su neophodni koncentrirani svježi sok od grožđa, orasi i brašno
Nakon berbe grožđa u Gruziji slijedi pripreme tradicionalnog slatkiša u obliku kobasice, a kojeg nazivaju churchkhela. U ovoj zemlji je uobičajeno da u prodavaonicama i tržnicama vidite štapiće ove neobične poslastice.
Za pripremanje su neophodni koncentrirani svježi sok od grožđa, špaga na koju se vješaju orasi i brašno. Pored oraha mogu se koristiti lješnjaci, sušeno voće poput marelice, šljive, datulje, ananasa ili jabuke te sjemenke bundeve.
Slatki štapići churchkhele doprinose zaslađivanju teške i često začinjene hrane, a predstavlja energetsku grickalicu koju koriste lovci ili putnici tijekom putovanja jer je zasitna. Tradicionalno se kupuje za zimske praznike.
Prvi korak je da orašaste plodove lagano i kratkotrajno proprže u tavi ili preliju vrućom vodom, a zatim ih viju na špagu koja je dužine do 76 cm. Polovice oraha se stavljaju s ravnom stranom okrenutom prema gore. Obično za jedan slatkiš treba 25 polovica oraha. Nakon nizanja špaga se zaveže s donje i gornje strane. Nanizane plodove ostave da se osuše na suncu.
U jednu posudu se stavlja brašno, neki dodaju i manju količinu šećera, a nakon toga i koncentrirani grožđani sok. Sve se dobro izmiješa i dodaje u lonac u kome je već litra soka. Zagrijava se na visokoj temperaturi, a cijelo vrijeme se mora miješati kako bi spriječili da se prerano stegne.
Nanizani plodovi se dodaju u gotovu masu i dobro se potope da od njih bude obložen. Dobro ukuhana masa ne smije kapati. Štapići churchkhele se ostavljaju tri do četiri dana da se suše na suncu kako ne bi bili ljepljivi na dodir. Zatim se postupak umakanja u slatku masu i sušenja ponavlja još jednom do dva puta.
Čuvaju se u drvenim kutijama ili ostave da "sazru" dva do tri mjeseca. Na površini se može pojaviti tanak sloj šećera u prahu.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
A sad - kamilica. I to ekološka. Bili smo na OPG-u Verner u Đurićima. Uskoro više, a dotad zavirite u par fotografija.:)
Damir Senjan
prije 2 tjedna
U počecima kad se krenulo sa kamilicom, ovako kako je na slici nebi ništa koperat zaradio. Plačao se postotak glavice cvijeta, znači glavica sa Više [+] peteljkom do 2cm ostalo su ti plačali pod ništa, a to pod ništa samljeli i pakirali u čajeve. Što se tiče bilja ima tu još mnogo toga ali to nije moglo u koperaciju več su si to bilje ostavljali šefovi i komovi jer je donosilo daliko veču zaradu nego na kamilici. Bio u skladištu i vidio i pitao a zašto to nede u koperaciju, tako znam taj dio priče. U Prugovcu je bilo to skladište, raznolikoga sjemena i uzoraka plodova, koje možeš samo gledati ali ne i dirati.