Hrvatska u lovnom turizmu uzima samo mrvice

Europski će lovci od 1. srpnja zbog jednostavnije procedure lakše dolaziti na hrvatska lovišta. I dalje će morati imati hrvatsku lovačku iskaznicu, ali više neće plaćati 100 kuna takse i prijavljivati oružje, što im je oduzimalo dosta vremena.

Prilika je to za povećanje broja stranih turista lovaca, kojih je dosad godišnje u Hrvatskoj bilo između 7000 i 7500, i to većinom u lovištima Hrvatskih šuma. U lovnom turizmu najveći su nam suparnici Mađarska, Češka, Slovačka, Rumunjska i Bugarska, koje također imaju obilne fondove divljači, a koje su proširile ponudu s lova i odstrela na razgledanje lovišta, fotosafarije. Najveći su pojedinačni lovoovlaštenik Hrvatske šume, koje gospodare sa 298.075 hektara. Lovišta u njihovu sastavu zauzimaju osam posto ukupne hrvatske lovne površine od 3,7 milijuna hektara. Kao i u Hrvatskom lovačkom savezu, u Šumama su prilično optimistični kad je riječ o mogućnostima većeg priljeva stranih lovaca i porastu prihoda od lovnog turizma.

Šume optimistične

"Nakon ulaska Hrvatske u EU očekujemo veći prihod od lovnog turizma. Velik broj naših redovitih gostiju u lovnom turizmu godinama dolazi iz raznih zemalja Europe i svijeta", kaže glasnogovornica Hrvatskih šuma Ivana Šarić. Optimizam temelje na pridruženju Hrvatske schengenskoj zoni, iako ne prije 2015."Budući da ćemo postati dio schengenskog prostora, očekujemo slobodnije kretanje ljudi, robe i usluga. Neće više biti dugotrajnih i često kompliciranih procedura s prijavom i prijenosom oružja preko granice, kao i prijevozom trofeja i divljači", navode iz Šuma, čiji su godišnji prihodi od lovnog turizma posljednjih nekoliko godina između 11 i 12 milijuna kuna, a prije krize dosezali su i 15 milijuna kuna. U očekivanju većeg broja inozemnih lovaca u srednjoročnom razdoblju, ali i radi kvalitetnije ponude domaćim lovcima, Hrvatske šume pripremaju odgovarajuće prilagodbe. "Činimo sve kako bismo kvalitetu lovno-gospodarskih objekata, smještajnih kapaciteta i broj smještajnih jedinica podigli na višu razinu, čime se prilagođavamo zahtjevima današnjih lovaca", poručuju iz Hrvatskih šuma.

Ograničeno širenje

Oliver Kesar, izvanredni profesor na Katedri za turizam na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, manje je optimističan u pogledu rasta lovnog turizma, neovisno o skorom hrvatskom članstvu u EU."Tržište ponude i tržište potražnje u lovnom su turizmu prilično limitirani, pa Hrvatska ne može očekivati zapaženiji rast potražnje iz inozemstva, pa čak ni nakon ulaska zemlje, ne samo u EU, već i u tzv. schengensku zonu slobodnog kretanja", kaže Kesar."Razvoj lovnog turizma podjednako ovisi o mogućnostima i potražnje i ponude. Za razliku od odmorišnoga ili nekog drugog specifičnog oblika turizma, u koje se svatko od nas uključuje prema vlastitoj želji i ad hoc odluci, lovni turizam ima jasno definirana pravila tko, kada, gdje i pod kojim uvjetima može provoditi lovne aktivnosti ili se uključiti u njih". Prema Kesarovim riječima, u EU je aktivno 7,3 milijuna lovaca, a samo njih 30 posto odlazi preko granice u lovne aktivnosti. "Zbog toga ne možemo očekivati zapaženiji rast ni potražnje ni potrošnje u lovnom turizmu u Hrvatskoj. Usto, postojeća je potražnja ionako već disperzirana na zemlje u okruženju koje pružaju te usluge, a ponuda u Hrvatskoj još je u razvojnoj fazi. Stoga ne vidim prostor ni za zapaženiji porast prihoda, pa ni nakon ulaska Hrvatske u zonu schengenskog sporazuma", kaže Kesar.

Unaprijediti marketing

Iako lovac turist troši dva-tri puta više od običnog turista, strani lovci u Hrvatskoj troše samo 30 posto na turističke usluge i sadržaje, dok 70 posto izdvajaju za odstrel divljači. U inozemstvu je omjer obrnut: 70 posto potrošnje lovca turista odnosi se na smještajne, ugostiteljske i izvanpansionske usluge. "Povećanje prihoda po lovcu turistu može se očekivati tek kad lovačka društva kao lovoovlaštenici uspiju nadvladati amaterizam i volonterstvo u smislu lovno-turističkog poduzetništva i kad javni sektor prepozna potencijale koji se skrivaju u poticanju tih aktivnosti", ocjenjuje Kesar. "Na žalost, to će ići sporo zbog brojnih nedostataka koji koče sustav, ponajprije zbog nedostatna obrazovanja uključenih sudionika."Hrvatskim šumama i drugim relevantnim institucijama radi privlačenja stranih lovaca i povećanja prihoda od lovnog turizma Kesar predlaže da bolje organiziraju sustav i unaprijede marketing.

"Budući da su lovne turističke aktivnosti uglavnom uvjetovane uključenošću specijaliziranih turističkih agencija koje organiziraju takve turističke aranžmane i promoviraju ih u inozemstvu, za početak bi se trebala intenzivirati suradnja između Udruge hrvatskih putničkih agencija i Hrvatskog lovačkog saveza. Oni bi u suradnji s Hrvatskim šumama, Ministarstvom turizma i drugim povezanim institucijama potaknuli donošenje nacionalnih standarda u organizaciji i realizaciji lovno-turističkih aranžmana", kaže Kesar.Standardizacija usluga, profesionalizacija i razmjena iskustava između sudionika na strani lovno-turističke ponude uvelike bi pridonijeli uključivanju brojnih neaktivnih lovnih područja s bogatim resursima u međunarodnu tržišnu utakmicu. "Ta je utakmica na razini Europske unije teška oko 10 milijardi eura, a donijela bi ne samo brojne ekonomske, već i ekološke i društvene koristi", ističe Kesar.

Lovačka statistika

Lani "stradalo" 22.000 divljih svinja

Uvid u brojke odstrijeljene divljači posljednjih godišta mogao bi prilično iznenaditi laike, kao i rasrditi prijatelje životinja. Primjerice, 2011. lovci u Hrvatskoj odstrijelili su 21.871 divlju svinju, 13.373 srne, 3394 jelena, 10.000 lisica, 24.000 zečeva, 58.000 fazana i 86 medvjeda. "Ne treba čuditi broj odstrijeljene divljači jer u Hrvatskoj imamo oko 48% kopnenog teritorija pod šumama - koje nisu sve lovišta, oko 5,2 milijuna hektara lovnih površina, 1060 lovišta, 840 lovačkih društava i više od 62.000 registriranih lovaca", napominje prof. Kesar, naglašavajući da da je opstojnost vrsta koje su predmet lova zajamčena te da se lov odvija u strogo kontroliranim uvjetima.

Autor: Ozren Podnar Foto: RGBStock.com

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor