Bukovače

Jesenas je jedan ljubitelj gljiva otpilio ogromni panj bukve i iz šume ga dovukao kući. Težak panj su dopremili jako pažljivo jer je iz male pukotine virila sićušna, jedva vidljiva gljiva bukovača. Trebala sam dati savjet o uzgoju bukovače, ali nisam znala da budući uzgajivač misli na razmnožavanje „divlje“ bukovače. U pukotini prostim okom nismo mogli uočiti hife ni micelij. Uvjeti za rast u prostoriji zimi nisu bili pa je panj sklonjen na sigurno od vatre do proljeća kad bude drugi pregled. Ovaj obilazak budućeg proizvođača, inače vrsnog znalca i sakupljača samoniklih gljiva je bio simpatičan i upečatljiv po trudu kojeg ulože ljudi koji žive u skladu sa prirodom.

U posljednje vrijeme budući proizvođači često pitaju o uzgoju bukovače. Bukovača je, uz hranidbenu i ljekovitu vrijednost, jednostavnija za proizvodnju od ostalih kultiviranih vrsta gljiva. Uspijeva na različitim supstratima koji su bogati celulozom i ligninom. Manja komercijalna proizvodnja se može odvijati u pomoćnim i napuštenim prostorijama uz mali rizik da propadne. Većinom se proizvodi u vrećama. Micelij prodaju proizvođači upisani u jedinstveni Upisnik proizvođača poljoprivrednog sjemena, presadnica i micelija jestivih i ljekovitih gljiva.

Priprema supstrata ili podloge za uzgoj

Pravila su da supstrat mora biti usitnjen (oko 4 cm) navlažen i dezinficiran, sa pH= 7. Ukoliko krene prema kiselom, dodaje se vapno. Najčešće se za uzgoj koristi slama žitarica (pšenice, ječma, zobi ili raži) ili slama sa dodacima (mogu povisiti prinos gljive)u kombinaciji:

• 80% slama + 20% sijena ili piljevine
• slama + 30-70% kukuruzni oklasci
• slama + 25-50% kukuruzovina

Supstrat se mora najprije navlažiti,a zatim dezinficirati. Najčešće se to radi termičkom obradom. Najprije se usitnjeni materijal namače 1-2 dana u vodi 3-4 puta više volumena od supstrata. Smjesa se nakon toga zagrije i drži na 80-90⁰C oko 1 sat, a potom slijedi cijeđenje i hlađenje. Supstrat se mora ohladiti na povoljnu temperaturu za prorastanje micelija (najviše 25⁰C). Temperatura 35⁰C uništava micelij bukovače!

Količina micelija koji je potreban za uspješan uzgoj odnosno brzo i potpuno prorastanje je 5%. To znači da se na 100 kg pripremljenog supstrata dodaje 5 kg micelija. Jedno istraživanje je pokazalo da oko 15 kg supstrata uz zasijavanje 1,25% micelija daje prinos bukovače 1,2 kg u 30 dana proizvodnje dok je uz količinu micelija od 5% ostvaren prinos od 1,7 kg gljiva/15 kg u 22 dana proizvodnje.

Uvrećavanje, zasijavanje i prorastanje micelija

Plastične vreće slojevito se pune - red supstrata, red micelija itd. Važno je da je micelij ravnomjerno raspoređen. Napunjene vreće se zavežu i stave u prostor za inkubaciju. Optimalna veličina vreće je promjera do 30 cm i težine oko 15 kg i takav „stupić“ je visok oko 80 cm.

Procesom inkubacije počinje ciklus proizvodnje gljive. Prorastanje micelija bukovača može se odvijati i u mraku i na svjetlu. Uvjeti za uspješnu (potpunu i brzu) inkubaciju su temperatura zraka od 25⁰C i relativna vlaga zraka 90-95% uz prozračivanje ili ubacivanje svježeg zraka. Vrijeme trajanja ove faze razvoja gljive je 15-25 dana (u industrijskim uvjetima proizvodnje 10-14 dana). Na kraju je cijeli supstrat ispunjen micelijem baršunasto bijele ili ružičaste boje ovisno o vrsti bukovače.

Fruktifikacija ili plodonošenje

Počinje kada se u vreći naziru plodna tijela. Tada se vreće režu bočno na što više mjesta da bi gljiva ujednačeno probijala. Dužina reza je 3-5 cm. Rast gljiva bukovače se odvija na svjetlu uz niže temperature - 10-22⁰C i nižu RVZ - 80-90⁰C. Prostorija se redovito prozračuje (svakih 8 sati). Vreće se mogu objesiti ili staviti na podlogu na razmaku od nekoliko cm da se ne dodiruju. Prva plodna tijela gljive se javljaju nekoliko dana nakon inkubacije, a bukovača raste za berbu još 7 dana.

Kod nas je raširen uzgoj bukovače Pleurotus ostreatus. Najlakše se uzgaja od svih vrsta bukovača. Ciklus uzgoja može trajati 45-55 dana koji se odvija u 3-4 berbe sa razmakom 7-14 dana. Biološki potencijal prinosa ove vrste je 600-700g/1 kg supstrata,a rezultat proizvodnje u “kućnim“ uvjetima je upola manji. Za razliku od ostalih kultiviranih vrsta bukovača, P. ostreatus raste i na jačem svjetlu (1000 lux), podnosi više koncentracije CO₂, luči toksine za nematode (nema šteta u uzgoju!).

Problemi u uzgoju bukovače

Najčešći problemi nastaju kad zadovoljan proizvođač na 100 kg supstrata odluči proizvoditi „na veliko na 1000 kg supstrata“. Tada se štedi na miceliju, supstrat nije dovoljno navlažen i dezinficiran, nema odgovarajućeg ventilatora u prostoriji, ljetna temperatura inkubacije je previsoka, treba ponekad i grijati. Veća uspješna proizvodnja mora biti kontrolirana i u nju treba više investirati.

Uzroci kod napada gljiva i bakterija

Ukoliko supstrat nije ili je nedovoljno pasteriziran prije usijavanja micelija bukovače, u njemu će se razviti i parazitirati većinom gljivične bolesti i neke bakterioze (iz roda Aspergillus, Coprinus, Fusarium, Monilia, Mucor, Penicillium, Trichoderma).

Temperatura supstrata viša od 35⁰C može se oštetiti micelij bukovače, smanjiti proraštanje micelija i dopušta se drugim konkurentskim gljivama da prevladaju. Radi se gljivama roda gnojištarki Coprinus spp. i Trichoderma viride vidljive kao zelena plijesan.

Glavni bakterijski uzročnik loših bukovača je infekcija supstrata bakterijom Pseudomonas tolaasii koja uzrokuje štete i kod uzgoja šampinjona. Znakovi bolesti su narančasti klobuk, lomljivi stručak, skraćeno plodonošenje i smanjen prinos.

Štete od insekata

Značajnije štete rade nematode i dvokrilci tijekom ljetnih mjeseci i to samo ako supstrat nije dobro termički obrađen. Ličinke nekoliko vrsta dvokrilaca napada supstrat, nagriza micelij i mlade gljive: mušice šišarke, šampinjonske mušice i šampinjonska muha (muha komposta).

Micelij bukovača je vrlo osjetljiv na primjenu kemijske zaštite od štetnika. Pravilna termička obrada supstrata i održavanje higijene u prostoriji naročito kod inkubacije znatno može smanjiti štete. „Potrošeni“ supstrat što prije iznijeti van i prostoriju dezinficirati insekticidom ili vapnom. Nematode dolaze na supstrat iz tla pa će betonski pod onemogućiti njihov razvoj. Postaviti mamke-ljepljive ploče za leteće insekte.

Deformacija plodnih tijela - fizioloških faktori

Autor: Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.