• Poljoprivreda
  • 05.11.2008.

Biznis prema bakinim receptima

NEDAVNO OSNOVANA BRANITELJSKA ZADRUGA “KUMINO SELO”, U TOVARNIKU, VEĆ OSTVARUJE KONKRETNE POSLOVNE USPJEHE

  • 3.795
  • 187
  • 0

Područje općine Tovarnik bilježi već stogodišnju tradiciju voćarstva, koja je još intenzivnije nastavljena nakon povratka stanovništva iz dugogodišnjeg progonstva. Mnoge su obitelji u voćarstvu pronašle svoju životnu egzistenciju, pa zahvaljujući ne samo tradiciji, nego i primjerenim državnim i županijskim poticajima podižu i veće površine voćnjaka.

Danas je ovdje stotinjak hektara šljivika, jabučnjaka, pa i drugog voća, a općinske vlasti planiraju u idućih nekoliko godina površine pod voćem utrostručiti. Prednost se daje uzgoju šljiva. Tako je to ovdje oduvijek bilo, samo što sada povećana proizvodnja šljiva i stalni rast proizvodnje zahtijeva i razmišljanja o tome što se sve od šljiva može proizvoditi. Zato se 'kopalo' po arhivima i već požutjelim zapisima da se otkrije što su bake i djedovi proizvodili. I nije trebalo dugo da se otkrije da su djedovi pekli poznatu srijemsku šljivovicu, a bake kuhale pekmez i džem, najviše za zimnicu.

I tako su povratnici došli na ideju da prema tim starim receptima krenu u biznis. Osim što su u dvorištima ponovno oživjeli rakijski kazani, bake su ponovno naložile vatru u stare štednjake ili pod kotlanke s oranijama. Rakija, pekmez i džem nisu se više proizvodili samo za zimnicu, nego i za tržište. Osnovali su i udrugu voćara u kojoj je već tridesetak članova, a udruga je potom osmislila i općinsku voćarsku manifestaciju, jedinstvenu u Hrvatskoj, pa i preko granice - Festival voćnih rakija, likera i pekmeza, koji financijski podupiru i Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo regionalnog razvoja i Vukovarsko-srijemska županija. Iziđe tada na tovarničke ulice i muški dio stanovništva koji peče šljivovicu, a i bake, pa i djevojke koje kuhaju pekmez i džem. Da bi se sve to moglo i kušati, peku u starim štednjacima kruh, lepinje i pogačice, koje u izobilju nude gostima uz netom skuhan pekmez, ili tek ispečenu šljivovicu. A da bi se vidjelo što se sve može učiniti prema bakinim receptima, bude i svježih kolača s pekmezom od šljiva. Uspjeva se time svakoga rujna u Tovarnik dovesti goste i iz udaljenijih krajeva.

Ali kako sa šljivama napraviti veći biznis, dosjetile su se braniteljice iz Domovinskog rata. Krenule su same, jer ih, kažu, muškarci nerado uključuju u svoj biznis. S obzirom na to da je na tržištu nedostatak domaćeg pekmeza, njih šest i jedna obitelj poginulog branitelja osnovale su Braniteljsku zadrugu "Kumino selo", u čiju su djelatnost upisale proizvodnju, otkup i distribuciju tradicijskih proizvoda srijemskog i slavonskog sela.

Općina im je pomogla da kupe poslovni prostor, a Ministarstvo branitelja sa 150 tisuća kuna, HAMAG u projektu zadružnog poduzetništva sa 75 tisuća i Ministarstvo turizma u projektu "domaći suvenir" s 15 tisuća kuna, da kupe polovni kotao i drugu nužnu opremu i krenu u proizvodnju kuminog pekmeza. Trenutačno su u početnoj proizvodnji s dva uposlenika, dok drugi zadrugari volontiraju, ali za iduću godinu imaju plan da proizvedu pet tona pekmeza od šljiva, te nešto i od kupina i marelica. Pekmez u malim pakovanjima nude i kao izvorni tovarnički suvenir. U asortimanu su im, osim kuminog pekmeza, i slatke, slane i suvenir košare, košare s ručnim radovima, pakovanja domaćeg meda, desertno kupinovo vino, srijemska šljivovica i prirodni voćni sokovi. Već su sudjelovale i na Sajmu braniteljskih zadruga u Vodicama, Ekoetno sajmu u Zagrebu i Vukovaru, Poljoprivrednom sajmu u Bizovcu i na Vinkovačkim jesenima, a na Festivalu pekmeza, džema i marmelade u Dubrovniku osvojili su i prvu medalju za kvalitetu. Proizvode im traže i u Bakinom selu u Zagrebu, Hrvatskom pčelarskom savezu i drugdje. Svakodnevno im stižu i pisma namjere.

Upraviteljica zadruge Spomenka Beljo obradovana je prvim poslovnim rezultatima. Zahvaljujući braniteljicama, Tovarnik se sa svojim proizvodima počeo ozbiljno javljati na tržištu diljem Hrvatske.

Sulejman SALIHOVIĆ