• Ukrasi od naplavina
  • 17.08.2021. 09:00
  • Šibensko-kninska, Vodica

Biologinja Ivana od naplavina stvara mala umjetnička djela s porukom

Njene rukotvorine pričaju priču, ističu snažnu poruku o pretjeranom izlovu ribe kao i potrebi zaštite ugroženih vrsta

Foto: Arhiva Ivane Petrov Rančić
  • 472
  • 460
  • 0

"Još sam kao dijete uz more nalazila različite zanimljive naplavine. Godinama kasnije, dok sam radila na magisteriju, dogodilo se isto, i u trenu sam shvatila da bi se od toga moglo nešto napraviti. Jedna me naplavina jako podsjetila na oblik ribe pa sam je uzela kući i obojala. I tako je krenulo“, opisuje Ivana Petrov Rančić koja obožava umjetnost, ali ju je život odveo u prirodnjačke vode.

Posjeduje znanstveni magisterij iz biologije iz polja ekologije, no uspjela je svoje strasti povezati. U slobodno vrijeme radi male art-projekte, izražava se na različite načine, i to najčešće u drvu. Izrađuje slike, manje skulpture, nakit... Sve iz ljubavi i hobija, a svoje radove poklanja prijateljima.

Ogrlice s porukom

"Mislim da je to u meni cijeli život. Odrasla sam na moru, dida je ribario, a ja sam od treće godine bila s njim na brodu od kada ribu postepeno proučavam. Njen oblik mi se zauvijek urezao u podsvjest“, govori ova majka troje djece koja živi u Zagrebu, a rodom je iz Šibenika.

Prisjeća se kako je jednom prilikom u kući pronašla djedov parangal, vjerojatno star koliko i ona. Nitko se više ne bavi ribolovom pa je pomislila od toga napraviti zgodne ogrlice. "Jednu takvu nosim već danima i svi me pomalo zavidno pitaju odakle mi“, s osmjehom će.

Ljubav premna prirodi i svoju umjetničku crtu spojila u hobi

To su prvi modeli, ali posebno zanimljivi jer pričaju priču i ističu snažnu poruku, onu o pretjeranom izlovu ribe. Nošenjem takvog nakita poručuje da prirodu treba čuvati, da je nužno malo prizemljiti taj parangal „da ne lovi toliko“.

Ivana kroz svoj redovni posao prati stanje brojnih morskih bića pa tako primjećuje kako, između ostaloga, ima i sve manje spužvi. Naime, svake godine za istu količinu ulova treba uložiti veći napor što ukazuje na činjenicu da se resursi smanjuju. "Zbog klimatskih promjena i podizanja temperature u moru organizmi su izloženi stresu što ima za posljedicu odumiranje različitih vrsta“, govori i dodaje da je spužvarstvo tradicionalni obrt pa bi bila velika šteta da zamre.

Naplavine brusi, pali i oslikava

Oduševljava je drvo, a od tehnika obrade najviše voli brušenje. U početku je tražila prirodne oblike, one koje more i priroda stvore, ali je brzo shvatila da joj treba previše vremena da bi pronašla komade kojima ne treba obrada. Zato intervenira s brusilicom kako bi ostvarila zamišljeno.

Njen se prijatelj bavi pirografijom, tehnikom paljenja drveta, i posudio joj je uređaj - pirograf. Pokušala je njime raditi na naplavnom drvu, što se pokazalo vrlo zahvalnim i zanimljivim. "Naplavine su mekane pa paljenjem dobijam izvrsne teksture i reljefe. To kombiniram s bojama i čini se da sam otkrila svoju osobnu tehniku“, priča nam i dodaje da su svi zadnji radovi napravljeni tim načinom. Dakle, drvo prvo izbrusi da bi dobila oblik ribe, zatim ga pirografira radi teksture i na kraju oslika.

Prije nekih godinu dana krenula je šetati po kontinentalnoj prirodi i drvo zanimljivo za obradu nalazila u šumi. Spojila ga je sa šumskim životinjama pa tako danas njen dom krasi i na drvu oslikan ris. S obzirom na interese i struku, njeni motivi često su ugrožene vrste.

Ekologinja u njoj otkriva da bi u budućnosti voljela izrađivati stvari od otpada kojeg u sve većim količinama nalazi u svojim šetnjama uz more, a najčešće se radi o plastici.

Zlatne ruke bake Jerke

Ljubav prema moru i slikanju prenosi na svoje troje djece, kao i svijest o zaštiti mora i priobalja. “Netko uz jutarnju kavu puši cigaretu, a ja napravim nešto novo, lijepo i originalno. Ponekad mi se pridruže i djeca pa uz rad svašta saznaju“, govori.

Djeca na Dugom otoku bila oduševljena radionicama oslikavanja kamenja

Ove godine su na Dugom otoku napravili radionicu za djecu gdje su oslikavali kamenje. Nada se da bi se jednoga dana mogla osnovati udruga pa da se djeca na otoku afirmiraju i nešto nauče. "Uživali su, strašno im se svidjelo“, ističe naša sugovornica.

Nemoguće je ne spomenuti baku od koje je vjerojatno naslijedila umjetničku crtu. Baka Jerka je cijeli život plela i heklala, a nakon suprugove smrti se ručnim radom počela baviti još intenzivnije. Vidjela je negdje sliku škampa i odlučila isheklati taj zahtjevan oblik što je odradila vrlo uspješno. Zatim je izradila lignju koju je Ivana odnijela u svoj ured gdje su se njene kolegice oduševile pa je baka dobila i prve narudžbe.

Njih su dvije zajedno izlagale na art-festivalu u Vodicama prije šest godina. Svaka radi svoje, no stalno se podupiru i međusobno pokazuju što su izradile, te tako potiču nove ideje. Ivana baki ponekad sugerira kako da njeni suveniri dobiju i edukativnu poruku, pa je Jerka isheklala neke strogo zaštićene vrste, kao što su dobri dupin, sredozemna medvjedica, glavata želva i najveća morska kornjača sedmopruga usminjača.

"Baka i dalje radi, ima 92 godine i kukiča bez naočala. Slabo čuje, ali savršeno vidi, a kaže da je to izvrsna kombinacija“, govori ponosna unuka s neskrivenom nadom da su i po tom pitanju geni našli pravi put.


Fotoprilog


Tagovi

Ivana Petrov Rančić Ukrasi od naplavina Morske životinje Zaštita prirode Izlov ribe


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Okusi Francusku Na Konferenciji za medije u Francuskom institutu u Zagrebu predstavljena je manifestacija Goût de / Good France 2021 (Okusi Francusku) O konceptu manifestacije "Goût de France" govorio je njegova ekselencija veleposlanik Fra... Više [+]