• Luna i Beni
  • 30.03.2019. 16:30
  • Osječko-baranjska, Široko Polje

Bernardinci: Simpatične grdosije zabava za vlasnika, ali i čuvari farme i kuće

Bernardinci trebaju dosta vježbe i dugačke šetnje bez povoca te je dvorište farme sa 100 tisuća brojlera Igora Tokića idealno za Lunu i Benija.

Foto: Damir Rukovanjski
  • 1.149
  • 108
  • 0

Priđeš ogradi i kada naiđeš na ovakva dva ljepotana moraš stati. Gledaju te lijepo, milo i mirno. Jedan leži, a drugi polako, kao nezainteresirano, prilazi ulaznim vratima. I tu svatko mora stati. Ovi, psi, od kojih je jedan malo ispod, a drugi malo iznad 80 kilograma, su i ukras i čuvari dvorišta. Luna i Beni, prekrasni par bernardinaca u dvorištu Igora Tokića u Širokom polju.

"Nemam vremena zbog brojnih obaveza ići s njima na izložbe, ali doista uživamo svi u njima", kaže Igor Tokić igrajući se s njima u ogromnom dvorištu kuće i farme u okolici.

Ženka Luna je nešto sitnija i manja, visoka je oko 65 centimetara i ima nešto sitniju glavu od Benija koji teži oko 100 kilograma i višlji je barem desetak centimetara.  Ovi psi koji pripadaju pasmini pasa koja se prvi puta spominje u 17. stoljeću najveću slavu su stekli serijom filmova Beethoven, a inače sam naziv bernardinac počeo su upotrebljavati mnogo kasnije. Smatra se da je ime dobio po prijevoju San Bernardino na granici Italije i Švicarske. Svi se jasno sjećamo iz djetinjstva slika gdje bernardinci oko vrata imaju mali vrč ruma, za one koje spase iz lavina. A imaju bernardinci i tu reputaciju savršenog spasitelja.

Pastirski psi, psi čuvari te spasitelji 

Živahan, prijateljski, nježan, oprezan, miran pas kaže se u literaturi. Upravo su takvi i Luna i Beni koji dok hodamo uporno turaju glavu vam pod ruku neizmjerno željni maženja.

Zbog veličine djeluju zastrašujuće, ali je riječ o dobroćudnim psima 

Evo kako kažu da je nastala ova pasmina. Bernardinac kako kažu, potječe od Rimskog Molossusa, borbenog psa koji je prvo došao u Alpe još s rimskim Galijem Cezarom. Tada su redovnici jednog konačišta na perivoju San Bernardina jako bili ustrajni u uzgoju bernardinaca. Zapisali su i svojevrstan standard tadašnji i naglasili dobre karakteristike. Dodatno su ih održali križajući svoje bernardince s malim i velikim psima. Nakon što je pasmina utemeljena i priznata 1850. ovi su psi korišteni za vođenje ljudi kroz planinske bespući. U Švicarskoj su ipak više bili pastirski psi i psi čuvari. Da bi se izbjeglo parenje životinja u bliskom srodstvu, pasmina je kombinirana s newfoundlanderima i mastiffima.

Kakogod, to je uzrokovalo da ova vrsta postane nešto teža i više nisu mogli služiti kao spasiteljski psi. I onda i danas pojavljuju se u raznim bojama. Primjerice Brownish-yellow, Reddish-brown Mantle, Crvena i bijela, Reddish-brown Brindle, Reddish-brown Splash. Uzgajivači posebice ističu brigu o dlaci, te kako ju je potrebno četkati jakom metalnom četkom s dužim zubcima jer je glavni posao odstraniti otpale dlake koje se zadrže na tijelu. Kod brige ističu i brigu o ušima koja se lako prljaju i može doći do nagluhosti ukoliko se uši redovito ne čiste.

Zaštitnici obitelji 

Iako u biti na prvi pogled ovi psi se čine zastrašujući zbog svoje velične, oni su ipak dobroćudni i danas ih smatramo idealnim psom za obitelji s malom djecom. Uz to su jako inteligentni, ali zaštitnički se postavljaju prema članovima obitelji vlasnika. No, neki kažu i da su često i tvrdoglavi u što smo se sami uvjerili kada su nas tvrdoglavo i uporno tjerali da ih milujemo i igramo s snjima.

No, ovi psi trebaju dosta hodanja i vježbe i dugačke šetnje bez povoca i upravo zato je dvorište farme sa 100 tisuća brojlera idealno za Lunu i Beni. No, svakako treba istaknuti da ga nije primjereno držati u stanu ili kući s malim dvorištem. Oni upravo trebaju ovo što imaju u Širokom Polju, selu nedaleko Đakova.


Fotoprilog


Tagovi

Bernardinac Igor Tokić Široko Polje


Autor

Damir Rukovanjski

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi