Višestruk je značaj banane i nevjerojatni benefiti njene kore.
Banana, Musa sapientium, iz porodice Musaceae, neizostavno je tropsko voće na našem meniju, ali ne samo to. Zbog svog dekorativnog stabla i ogromnih listova krasi i mnoga dvorišta. Voće je karakterističnog mirisa i okusa, ali i bogatih nutritivnih osobina.
Raširena je širom svijeta, pa i kod nas kao dekorativna biljka jer njen plod u našim klimatskim uvjetima ne može sazoriti, odnosno ne može postići fiziološku zrelost za konzumiranje.
Banana vodi porijeklo iz jugoistočne Azije. Plodovi joj rastu u grozdovima. Njena upotreba datira još od 8000 godina p.n.e. Podnosi razne vrste tla, ali najviše voli duboka, propusna i rastresita zemljišta, ne podnosi vjetrovito područje.
Preporučeni razmak sadnje je oko 3 m jedna od druge kako bi svako stablo imalo dovoljno prostora za nesmetan rast i razvoj. S obzirom na to da je vrsta tropskog podneblja, potrebna joj je prosječna temperatura od 19oC tijekom cijele godine.
Iz tog razloga kod nas ne može postići potpunu fiziološku zrelost. Biljka je zrela kad počne cvjetati. Iz cvata se razvijaju plodovi, a njihov razvoj obično nastupa nakon godine dana.
Inače, svaka stabljika samo jednom proizvede plodove, a nakon toga ju treba odrezati kako bi se regenerirala. Plodovi se razvijaju u grozdovima koji mogu biti teški i do 50 kilograma.
Banane se beru na jesen, obično dok su još zelene, a zatim se ostave da sazru do žute boje. Vrsta koja je danas najraširenija na tržištu je Cavendish.
Bogate su mnogim vitaminima (C, A, B6, B3, B2, B9 ) i mineralima, naročito željezom, kalijem, kalcijem, magnezijem, fosforom i selenom, a sadrže jako malo masnih kiselina. Također, sadrže malo proteina, a najviše vode i ugljikohidrata. Nezrele banane sadrže škrob koji sazrijevanjem prelazi u šećere: glukozu, fruktozu i saharozu. Za naš organizam je značajna jer sadrži visoku razinu kalija, vitamina i dijetalnih vlakana.
Banane pomažu kod srčanih i probavnih smetnji, održavaju zdravlje bubrega i poboljšavaju koncentraciju. Njene ljekovite osobine odražavaju se u visokom udjelu dijetalnih vlakana, vitamina i alkaloida. Posjeduju mnoge aromatične spojeve koji imaju antioksidativna svojstva. Često pomažu kod srčanih i degenerativnih bolesti.
Mogu pomoći kod:
Također se od banane združene s medom može praviti lijek protiv kašlja. Suhe banane su također dobre za zdravlje jer su sušenjem hranjive supstance postale koncentriranije. Ipak, tako sadrže i veći udio šećera pa se ne preporučuju osobama koji žele izgubiti na kilaži.
Ujedno, kora od banana može poslužiti kao lijek, ali i kao pomoćno sredstvo u kućanstvu. Pomoću nje možemo:
Rijetki znaju da se kora od banana može upotrijebiti kao prirodno organsko gnojivo. Kora se jednostavno rasporedi oko biljaka cvijeća ili povrtnih kultura, postupnom razgradnjom će otpuštati minerale u zemlju.
Osim tog načina, može se praviti i pasta i od kore ili od cijelih banana. Dodana jabučnom octu u određene posude može poslužiti kao klopka za lisne insekte u uzgajanom bilju. Također se može upotrijebiti i za ožiljavanje reznica.
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 14 sati
Jedan hrvatski političar rekao je da smo u banani ! Vjerovatno misli na hrvatsku sirotinju i hrvatsku poljoprivredu koja je za ETNO muzej Marije Terezije ! Samo treba napraviti VOŠTANE ; 2 KONJA , jednu kravu , 15 svinja , 50 peradi , 6 seljaka , djeda ili baku , dvoje roditelja i troje djece , da se TURISTIČKI vidi gospodarska i demografska snaga Marijinih OPG ! Raste trava zelena koju idem kositi ,povećavaju se temperature i u Slavoniju su mi najgori šesti i sedmi mjesec radi vlage u zraku !
Damir Senjan
prije 21 sat
Dobar i istinit članak zato ja svoju bananu uvjek nosim sa sobom 🙊🙊🙊😂