• Agro-blogerica
  • 16.05.2020. 09:00
  • Njemačka

Agro-blogerica Naomi Bosch: Češnjak iz Kine, voće iz Egipta, a sve možemo proizvesti sami!

Posljednjih godina Internet su preplavile modne i make-up blogerice, no mlada Zagrepčanka, Naomi Bosch, odlučila je društvene mreže iskoristiti za nešto sasvim drugo. Zabrinuta zbog uvoza hrane, koju Hrvatska može sama proizvesti, ova 22-godišnjakinja koja u Njemačkoj studira agronomiju, pokrenula je jedinstven agro-blog.

Foto: David, Naomi i Frank Bosch
  • 1.431
  • 1.051
  • 0

Razgovarali smo s Naomi Bosch, prvom agro-blogericom na ovim prostorima, koja je za naš portal ispričala svoju jedinstvenu priču. Naglasila je da nas, aktualna korona kriza, upozorava da je opasno fokusirati se samo na turizam te je istaknula važnost samodostatnosti u proizvodnji vlastite hrane. Podsjetila je koliki značaj za budućnost poljoprivrede ima eko-proizvodnja, ali i upozorila na zabrinjavajuću činjenica da godišnje u svijetu, kroz eroziju tla, gubimo oko 24 milijarde tona plodnog tla.

Buduća inženjerka poljoprivrede mišljenja je i da treba uspostaviti zdrav balans između biljne i životinjske prehrane. Razlog? Kada bi svaki stanovnik svijeta jeo onoliko mesa koliko ga pojede prosječan Europljanin, bile bi nam, kaže naša sugovornica, potrebne dvije planete veličine Zemlje da bismo prehranili sve te životinje. 

"Odrasla sam u Zagrebu te kao gradsko dijete, nisam imala mnogo dodirnih točaka s poljoprivredom. Unatoč tome, od najranijeg sam djetinjstva bila velika zaljubljenica u prirodu o kojoj sam mnogo naučila od svojih roditelja, koji su iskoristili prednosti života na periferiji velikog grada te su se maksimalno potruditi ostati u kontaktu s prirodom. Kako sam odrastala, počela sam doslovno 'gutati' literaturu o uzgoju biljaka, povrtlarstvu, voćarstvu. Vođena velikom ljubavlju prema prirodi i biologiji, odabrala sam i svoj životni put. Odlučila sam studirati agronomiju“, kaže nam Naomi, koja je svoju zagrebačku adresu, prije tri godine, zamijenila njemačkom, gdje studira.

Praznike ne provodi na moru nego radeći na farmama

"U zanimanju koje sam odabrala, praksu smatram iznimno važnom te sam, kako bih stekla što više znanja, odlučila praznike, umjesto na moru, provesti na poljoprivrednim imanjima, uključujući i tri farme u Hrvatskoj gdje sam pomažući u poslovima, stjecala vrijedna iskustva“, kaže mlada djevojka, od koje njeni vršnjaci, ali i mnogi stariji mogu mnogo toga naučiti.

Priroda je čovjeku Bogom dan poklon te o njoj treba skrbiti s pažnjom i dostojanstvom, poručuje Naomi

Iako uživa u svakoj minuti provedenoj u druženju s prirodom, zabrinuta je, kako kaže, zbog neodgovornog odnosa ljudi prema okolišu, jer uništavajući prirodu, doslovno režemo granu na kojoj sjedimo.

Evo zašto je pokrenula jedinstven agro-blog

"U proteklih nekoliko godina mog intenzivnog boravka na imanjima, farmama i u prirodi općenito, shvatila sam koliku smo štetu, mi kao ljudi, nanijeli okolišu i prirodi. Nažalost i poljoprivreda često doprinosi uništavanju i prekomjernom iskorištavanju prirodnih resursa. Zaprepastila me i spoznaja da, većina ljudi, u modernom svijetu, vrlo malo zna o prirodi i o porijeklu hrane koju jedu. Potaknuta tom zabrinjavajućom spoznajom, odlučila sam poduzeti nešto konkretno. S ciljem da ukažem na važnost brige o okolišu, da ispričam divne, tople priče s farmi koje sam posjetila te da inspiriram ljude da se vrate u ravnotežu s prirodom čiji smo dio i o kojoj ovisi naša budućnost, prošle sam godine pokrenula svoj blog 'Plentiful Lands', što u prijevodu znači 'Obilna, bogata zemlja'.

Za sada je sadržaj dostupan na engleskom i njemačkom jeziku, a na engleskom jeziku pokrenula sam i podcast. Broj posjetitelja polako raste, a pisanje me toliko veseli da želim nastaviti svoj projekt i u budućnosti“, kaže za naš portal mlada agro-blogerica. 

Treba težiti skladu poljoprivrede i prirode

Brigu o prirodi, kako kaže, smatra svojom odgovornošću, jer priroda je čovjeku Bogom dan poklon te o njoj, poručuje Naomi, treba skrbiti s pažnjom i dostojanstvom. Smatra da je prioritet uspostaviti sklad poljoprivrede s prirodom.

Osim o poljoprivredi i okolišu Naomi piše i o samoniklom, ljekovitom bilju, o tome kako se principi prirode mogu primijeniti na naš život te kako bi održivost našeg svijeta mogla izgledati u ekološkom, ekonomskom, duhovnom i društvenom smislu. 

"Od samog početka reakcije na moj blog te na moje Instagram i Facebook stranice  bile su vrlo pozitivne. Sve se više ljudi zanima upravo za teme kojima se bavim. Žele znati od kuda dolaze namirnice koje završavaju na njihovom stolu. Žele se, također i educirati o tome kako mogu brinuti o okolišu, o Planeti koja je naš jedini dom. Posljedice čovjekovog uništavanja prirode i klimatskih promjena postaju, na žalost, sve vidljivije. Čak je i aktualna pandemija koronavirusa, po mišljenju brojnih stručnjaka, usko povezana s uništavanjem prirodnih staništa te sve češćim dolaženjem u kontakt s divljim životinjama koje su nosioci, do danas nepoznatih virusa, kao što je COVID-19“, kaže nam studentica agronomije. 

Na početku studija imala je, ističe, dosta kritičan stav prema ekološkoj poljoprivredi, prije svega zbog problema s kojima se taj oblik poljoprivredne proizvodnje susreće, no s vremenom je, kako kaže, promijenila mišljenje te sada upravo u eko poljoprivredi vidi budućnost.

"Ne postoji savršeni sistem, pa se tako i ekološka poljoprivreda susreće s raznim problemima, zbog čega sam prema njoj imala prilično kritički stav. No, čitajući, promatrajući i učeći, zaključila sam da će, želimo li da i buduće generacije žive zdrav život, upravo ekološka poljoprivreda, u budućnosti, igrati ključnu ulogu u prehrani čitavog svijeta", poručuje blogerica.

Bez plodnog tla, nema hrane! 

"Zabrinjava činjenica da godišnje, u svijetu, kroz eroziju tla, gubimo oko 24 milijarde tona plodnog tla. O kolikoj je tragediji riječ potkrepljuje i činjenica da je za nastanak sloja tla, dubine samo 1,5 metar, potrebno čak 10 000 godina. Dakle, godišnje se, u svijetu, gubi više tla nego što ga se stvara te time ugrožavamo opstanak nas, kao i budućih generacija. Istovremeno, time ubrzavamo globalno zatopljenje, jer humus u tlu zadržava velike količine ugljičnog dioksida. Prema znanstvenim istraživanjima, tlo pod ekološkom poljoprivredom zdravije je, bogatije humusom, glistama i mikroorganizmima i zadržava više ugljičnog dioksida“, upozorava buduća inženjerka agronomije. 

Teme kojima se bavi su i bioraznolikost, čistoća voda, prilagođenost na klimatske promjene i dobrobit životinja. 

Kada bi svaki čovjek jeo mesa kao prosječan Europljanin, Zemlja bi bila premala

"Vjerujem da je ekološka poljoprivreda dio odgovora na sve okolišne probleme s kojima se danas susrećemo. Ekološki proizvodi, naravno, jesu skuplji, a moj odgovor na to je, možda nepopularan, ali ključan – treba kupovati manje proizvoda životinjskog podrijetla. Oni su, ne samo mnogo skuplji od biljnih proizvoda, nego imaju i veći CO2-otisak i zahtijevaju puno veću površinu za uzgoj. Podsjetimo da je površina na našoj planeti ograničena. Primjerice, kada bi svi jeli količinu mesa, koju pojede prosječan Europljanin, bile bi nam potrebne, površinski, gotovo dvije planete veličine Zemlje, kako bismo nahranili sve te životinje.

Uz to, kroz uzgoj domaćih životinja, dolaze i emisije stakleničkih plinova. Životinje su, s druge strane, sastavni dio poljoprivrede, stoga moramo naći zdrav balans između biljne i životinjske prehrane, što bi značilo da trebamo smanjiti potrošnju mesa i drugih proizvoda životinjskog podrijetla“, ističe Naomi. 

Dajte poljoprivrednicima i prirodi važnost koja im pripada!

Zdrava poljoprivreda je, tvrdi studentica agronomije, neophodna za opstanak država i čitave Planete, te, stoga, poljoprivrednim proizvođačima, treba konačno dati važnost koja im pripada.

Praznike provodi na farmi 

"Mislim da smo izgubili poštovanje, ne samo prema prirodi, nego i prema poljoprivrednicima. To pogotovo vidim u Njemačkoj, gdje se često stvaraju netrpeljivost i nepovjerenje prema poljoprivrednicima, umjesto, toliko potrebnog, međusobnog poštovanja između proizvođača i potrošača“, kaže blogerica, dodajući kako je, uz ekološku poljoprivredu, velika pobornica lokalne proizvodnje hrane. Smatra, stoga, da je podrška lokalnim proizvođačima hrane ključna za održivost. 

Češnjak iz Kine, voće iz Egipta, a gotovo sve možemo proizvesti sami!

"Kupnjom na lokalnoj tržnici možemo smanjiti količine otpada i plastike, a ujedno čuvamo i klimu, jer smanjujemo emisije štetnih plinova koje nastaju pri prijevozu namirnica. Hrvatska ima mnogo potencijala te bi, uz bogatstvo prirodnim resursima i raznolikošću klime, gotovo svu hranu mogla sama proizvoditi. Na žalost, mnogo je neobrađivanih površina, a Hrvatska je u proizvodnji hrane samodostatna samo 70 posto (u povrtlarstvu i voćarstvu 50-60 posto). Rastuži me kada. na policama supermarketa vidim češnjak iz Kine ili voće iz Egipta, a sve bismo mogli proizvesti sami.

Naravno, cilj ne mora biti 100 posto samodostatnosti (sjetimo se primjerice kave i kakaa), ali, u odnosu na trenutnu situaciju, možemo i moramo bolje. Zato poručujem stanovnicima Hrvatske da  kupuju lokalno, hrvatsko, na tržnici ili od poljoprivrednika u svom susjedstvu“, kaže naša sugovornica.  

"Turizam i ekološka poljoprivreda mogu biti savršen spoj. Strani turisti, iz visokoindustrijaliziranih zemalja, mnogo više cijene ekološku proizvodnju, a budući da imaju veću kupovnu moć, naši eko-proizvodi su im cjenovno pristupačni. Hrvatska može ponuditi jedinstvenu, visoku kvalitetu proizvoda. Važnost vidim i u certificiranju ekološke proizvodnje, jer to povećava vjerodostojnost i vrijednost proizvoda“, kaže Naomi dodajući kako, u svijetu, potražnja za ekološkim proizvodima konstantno raste. 

Zašto 90 posto badema uvozimo?

Dobar primjer da lokalna proizvodnja i očuvanje prirode mogu ići ruku pod ruku je, tvrdi naša sugovornica, proizvodnja badema"Hrvatska ima idealne klimatske uvjete za uzgoj ove mediteranske kulture, no i unatoč tome, uvozi oko 90 posto od ukupne potrošnje badema, najvećim dijelom iz SAD-a. SAD se pak susreće s ogromnim ekološkim problemima, koji su se pojavili kao posljedica intenzivnog uzgoja badema.

Zbog nedostatka pčela, uzgajivači badema 'iznajmljuju' pčelinje kolonije. Pčele tamo masovno umiru zbog upotrebe pesticida, velike koncentracije pčelinjih kolonija i preranog proljetnog buđenja. Lokalna, održiva, ekološka proizvodnja badema u Hrvatskoj mogla bi biti odgovor na sve veću potražnju za bademom, kako u Hrvatskoj, tako u Europi“, poručuje studentica agronomije. 

O poljoprivredi u Njemačkoj

Na sjeveroistočnom dijelu Njemačke, gdje trenutno studira, poljoprivredna imanja su, kaže, velika i do nekoliko tisuća hektara. 

"U vrijeme komunizma, mala poljoprivredna imanja spajana su, a živice, za zaštitu od erozije, uklonjene su. Zemljište je ovdje relativno ravno te vjetar i voda odnose plodno tlo sa nezasijanih oranica. To je katastrofa, jer će takva zemljišta, za nekoliko desetljeća, biti neplodna. Takav oblik poljoprivrede problematičan je i za bio-raznolikost, jer su takve ogromne, nerazdvojene površine, poput pustinje za kukce, ptice i druge životinje, a upravo su one ključne za uravnotežen ekosistem. S druge strane, poljoprivrednici koji obrađuju te velike površine ili imaju na tisuće životinja, nisu time bitno profitirali“, kaže Naomi.

Budućnost su mali OPG-ovi

Po mišljenju naše sugovornice, budućnost je upravo u malim OPG-ovima, kakvi postoje u Hrvatskoj, jer samo takav oblik poljoprivredne proizvodnje omogućava i dugoročno očuvanje prirode. 

"Mali proizvođači mogu biti itekako profitabilni, pod uvjetom da se ujedine, da ponude visokokvalitetan proizvod i da Hrvati kupuju domaće. Mali OPG-ovi koji se bave ekološkom proizvodnjom, mogu profitirati od toga da strojeve koriste zajednički te da svoje proizvode zajedno plasiraju na tržište. Radeći na jednoj maloj farmi ovaca, na sjeveroistoku Njemačke, uvjerila sam se da visokokvalitetni proizvodi uistinu privlače kupce i da farma ne mora biti velika da bi opstala. Upravo sam o tome pisala i na svom blogu, kaže nam buduća inženjerka agronomije.

Ističe kako je važan preduvjet za opstanak malih poljoprivrednih proizvođača i to da Hrvati podupiru ekološku, lokalnu poljoprivredu koju se može sjajno kombinirati s agroturizmom.

Iako je već tri godine u Njemačkoj, najvažnije mjesto u srcu ove mlade djevojke i dalje pripada Hrvatskoj. 

"Porijeklom nisam Hrvatica, ali u Hrvatskoj sam provela prekrasno djetinjstvo i većinu svog dosadašnjeg života. Ukaže li mi se prilika, voljela bih se, jednog dana, vratiti u Hrvatsku. Tada bih, svakako i svoj blog, uz sadašnje tekstove i priloge na njemačkom i engleskom, obogatila i materijalima i na hrvatskom jeziku“, kaže Naomi Bosch.


Tagovi

Naomi Bosch Agro-blogerica Plentiful Lands Samodostatnost Proizvodnja hrane Eko-proizvodnja


Autorica

Sanja Rapaić

Iza Sanje je bogato novinarstvo iskustvo. Gotovo 15 godina radi i surađuje s raznim medijskim kućama.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

...Za mene moj vrt znači kvalitetno provedeno vrijeme, a vrtlarstvo je uvijek bila umjetnost. Prilož... Pročitaj cijelu bilješku »