AgroKlub.com

\

Sortne liste

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Agro Baza » Biljne vrste i sortne liste » Povrće » Luk

Luk

Sinonim: Crveni luk; Engleski naziv: Onion; Latinski naziv: Allium cepa L.;

Luk

Luk pripada porodici lukova (Alliaceae) i biljka je s dvogodišnjim razvojem. Ima razgranat korijenov sistem s vrlo malo korijenovih dlačica, pa je moć usisavanja vrlo slaba. Lukovica se sastoji od pravog stabla (plitice), suhih ovojnih ljuski, sočnih mesnatih listova i od jednog do više pupoljaka. List se sastoji od asimilacijskog zelenog dijela (peraje) i neasimilacijskog dijela (lisnog rukavca). Pera su šuplja, na vrhu konusna sa voštanom prevlakom ili bez nje. Cvjetonosno stablo se razvija u drugoj godini života. Cvat je loptasta i sadrži do 1000 cvjetova. Luk je biljka dugog dana i ne podnosi zasjenjivanje.

Porijeklom je s područja srednje Azije, ima visoku hranjivu vrijednost, visok sadržaj eteričnih ulja, izraženo fitocidno djelovanje kojim se regulira bakterijski rad crijeva, pospješuje probavu, a svojim antiseptičkim djelovanjem pomaže radu dišnih organa pri prehladi. Lukovica sadrži 7-21 % suhe tvari, 6-10 % šećera, 120-170 mg C-vitamina, 1,6-5,9 % bjelančevina, zatim ulja, B-vitamina i minerala kalcija (Ca), fosfora (P) i željeza (Fe).

Agroekološki uvjeti

Vezani članci - Luk


Temperatura

Luk je dosta otporan prema niskim temperaturama, sjeme niče već na 3-5 °C, ali mu je optimalna temperatura za klijanje 15 °C. Ta se temperatura postiže pomoću stajnjaka koji prilikom svoje razgradnje oslobađa toplinu.

Voda

Luk sporo niče, potrebno ga je često zalijevati.

Tlo

Tlo treba biti rahlo, humusno i prozračno, ako je pjeskovito potrebno je intenzivno navodnjavanje, pH 6-7, ne podnosi kisela tla i ima velike zahtjeve prema svjetlu.

Agrotehničke mjere

Plodored

Luk te ostale kulture iz porodice Alliaceae ne smiju se uzgajati na istoj površini do 5 godina zbog brojnih zajedničkih bolesti i štetnika. Dobre predkulture luku su: pšenica, ječam, uljana repica i djeteline za ljetnu sjetvu ili jesensku sadnju ili pak krumpir i grah za proljetnu sadnju. Kao predkulturu treba izbjegavati zob i raž jer ih napada isti štetnik. Udaljenost druge parcele luka treba biti njamanje 300 m kako bi se spriječilo prenošenje bolesti.

Obrada tla

Osnovnu obradu tla za jesensku sadnju luka potrebno je obaviti odmah nakon skidanja pretkultura. Na većim površinama tlo se ore do dubine od 30-35 cm, pognoji te pripremi za sadnju tanjuranjem ili sjetvospremačem. Na manjim površinama i u vrtu obrada i priprema tla obavlja se ručno.

Gnojidba

Kako je sjetva u rano proljeće, obrada tla počinje u jesen. U osnovnoj gnojidbi koristi se 600-800 kg NPK u korist dušika i kalija, a 0,5 vrijednost fosfora (sve ovisi o analizi tla). Potrebno je tanjuranje (zatvaranje brazde). Prije sjetve unijeti još 300-400 kg NPK 7:14:21. Obrada tla sjetvospremačem mora biti vrlo kvalitetna, bez mikrodepresija. Prihranjivanje se vrši i do dva puta i to u fazi 3 lista do 100 kg/ha KAN-a u fazi stvaranja glavica te treba biti oprezan s dušikom jer isti produžava vegetaciju i utječe na kvalitetu lukovice.

Sjetva i sadnja

Proizvodnja luka može biti iz sjemena i iz lučice. Proizvodnja je rentabilnija iz sjemena jer je prinos viši, a proces proizvodnje u cijelosti je mehaniziran. Potrebna količina sjemena je 6-7 kg/ha ili 1 688 000 sjemenki/ha, a količina sjemena ovisi o razmaku redova i razmaku u redu Za proizvodnju krupnog luka potrebno je 27-30 biljaka u dužnom metru, a za sitnije glavice 30-35 biljaka. Razmak gredice od gredice je 50 cm (sije se najčešće u 5 redova razmaka 25 cm), a dubina sjetve je 1,5-2 cm. Proizvodnja luka iz lučice traži visoku razinu agrotehničkih mjera, mogućnost zalijevanja, a priprema tla i gnojidba ista je kao i kod proizvodnje luka iz sjemena. Sadnja je nešto ranije, čim to omoguće vanjski vremenski uvjeti, i obavlja se mehanizirano - sadilicom. Lučice ne smiju biti proklijale, dubina sadnje 2 cm, a količina lučica po ha 600-800 kg (ovisno o krupnoći).

Njega nasada

Navodnjavanje luka moguče je sistemom kišenja (koje se osobito pimjenjuje nakon sjetve luka kako bi se spriječilo stvaranje pokorice), sistemon „kap po kap“ te navodnjavanje u brzade. Zalijeva se intezivnije tijekom suhog vremena i redovito plijevi, pogotovo dok se oblikuju biljke. Okopavati valja plitko, pazeći da se ne ošteti relativno plitko korijenje, a obično su dostatna 2-3 kultiviranja. Prvi se put kultivira nakon nicanja, a zatim 2-3 tjedna kasnije, s tim da se pritom i prihranjuje s 1-1,5 kg KAN-a na 100 m². Navodnjavanje je poželjno u početnom stupnju rasta, kada luk razvija novo lišće i dok lukovica raste (ako je suho proljeće).

Vađenje luka

Luk se vadi kada lišće omekša i počne se sušiti, a oko 70 % stabljika polegne. Vadi se, što ovisi o sorti, od početka do kraja kolovoza, ali bolje je do 15.08. jer, što glavica duže ostane u zemlji, smanjuje joj se kakvoća i teže se čuva. Vađenje se planira kada je vrijeme suho, vadi se vadilicama, luk ostaje u zbojevima u trakama. Luk se sprema u skladišta, ljušte se suvišne ovojne ljuske, kalibrira i pakira u pletene polietilenske vreće. Skladišti se na temperaturi 0-2 ºC i RV (relativna vlažnost zraka) 70-75 %, tako se može čuvati cijelu godinu. Iz sjemena direktnom sjetvom prinos može biti 40-50 t/ha, a iz lučice 20-25 t/ha.

Izvori:

  1. prof.dr.sc. N. Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.
  2. Burza voća i povrća

Luk - Sorte (73)

  • ADINA *
  • AUTUMN BEAUTY *
  • AUTUMN KEEPER *
  • AVANTI *
  • BANKO *
  • BIANCA DI GIUGNO - eng: SREBRNJAK JUNSKI; *
  • BIANCA DI MAGGIO - eng: SREBRNJAK MAJSKI; *
  • BONUS
  • BOSKO
  • BRATKO
  • BRAZDANSKI POGAČAR *
  • BURGOS *
  • CARLOS
  • CENTURION *
  • COLUMBIA
  • CROCKETT
  • DAYTONA
  • DERBY *
  • ELBRUS
  • ELECTRIC
  • ELEMENT
  • FORUM
  • FRANZISCO *
  • GLACIER *
  • GOSTIVARSKI DOMAĆI, LUK KABA, VODENI LUK *
  • HERCULES *
  • HIELO
  • ICEPEARL
  • ISTARSKI LJUBIČASTI *
  • ISTARSKI ŽUTI *
  • KONAVLJANSKI - eng: KONAVOSKI; *
  • KUN
  • LEGEND
  • LORENZOS
  • MAKO *
  • MANAS
  • MEDUSA
  • MERANTO
  • MUNDO *
  • OPORTO RS *
  • PACIFIC F1 *
  • PINNACLE
  • POMPEI - eng: PERLA, MERVEILLE DE POMPEI; *
  • PTUJSKA RDEČA ČEBULA - eng: PTUJSKI CRVENI LUK; *
  • RADAR
  • RAPSKI ŽUTI POGAČAR *
  • RED BARON *
  • RED BULL
  • REDWING
  • SAFRANE
  • SCHERPA F1 *
  • SEDONA
  • SIBIR
  • SLAVONSKI LJUBIČASTI
  • SREBRNJAK SKOPSKI *
  • STUART *
  • STUTTGARTER RIESEN - eng: HOLANDSKI ŽUTI; *
  • SUPERON
  • SWIFT
  • TALON
  • TAMARA
  • TARESCO
  • TERA *
  • TROY
  • TUROPOLJSKI *
  • VAQUERO *
  • VARDARAC *
  • VELASCO *
  • VITÉZ *
  • VUELTA
  • WHITE LISBON *
  • ZITAUER CRVENI *
  • ZITAUER GELBE - eng: CITAUERSKI ŽUTI; *

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

Češnjak

Sinonim: Bijeli luk; Engleski naziv: Garlic; Latinski naziv: Allium sativum L. ssp. vulgare Kuzn.;

Češnjak

Češnjak je otporniji od luka na zimu i mraz jer ima čvršće ovojne ljuske. Optimalna temperatura za uzgoj je 18-22 °C, a u razdoblju dozrijevanja mora biti malo viša (oko 26 °C). Tijekom dozrijevanja bilo bi dobro da je vlaga zraka 60-65 %. Uzgoj u plodoredu svake 3-4 godine, a najpogodnije pretkulture su: kupus, rajčica i paprika jer ostavljaju razrahljeno i nezakorovljeno tlo. Vrlo je zahtjevan prema hranivima. Srednje plodna tla pognoje se s oko 1000 kg NPK 7:14:21. U proljeće u fazi 3 lista vrši se prihrana sa 100-150 kg KAN-a. Sadi se u jesen ili rano proljeće. Prije sadnje češnjevi se odvajaju od glavice te se oni krupniji koriste za sadnju. Mali se češanj okrene korijenom nadolje, malo utisne u zemlju i nagrne se cijeli jarčić. Sadnja se može obavljati mehanizirano sadilicama. Na ravnom tlu sadi se u redove razmaka 30 cm, a u redu razmak češnjeva treba biti 10-12 cm, dubina sadnje u jesen je na 4-5 cm, a u proljeće 2-3 cm. Vadi se kada lišće požuti i stabljika polegne. Za češnjak iz jesenske sadnje to je krajem lipnja, a za onaj iz proljetne sadnje krajem kolovoza. Poslije vađenja se odvozi na prozračno mjesto zaštićeno od sunca gdje se čuva na temperaturi od 1-2 ºC uz relativnu vlagu zraka od 70-75 % i uz provjetravanje. Prinosi češnjaka proizvedenog proljetnom sadnjom su 5-8 t/ha, a onoga iz jesenske, 10-12 t/ha.

Izvor: Hrvatska poljoprivredna komora

Češnjak - Sorte (9)

  • BRGUDSKI OZIMI *
  • DOMAĆI JARI *
  • DOMAĆI OZIMI *
  • PETRINJSKI OZIMI *
  • POLAČKI OZIMI - sinonimi: Bili luk; *
  • PTUJSKI JESENSKI - eng: PTUJSKI JESENJI; *
  • PTUJSKI SPOMLADANSKI - eng: PTUJSKI JARI; *
  • ROCAMBOL *
  • SLAVONSKI OZIMI *

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

Luk kozjak

Sinonim: ljutika; Engleski naziv: Shallot; Latinski naziv: Allium ascalonicum L.;

Luk kozjak

Kozjak se najviše uzgaja u kućnim vrtovima i nema većeg značaja za tržište. Kod nas je raširen u priobalnom području, gdje se upotrebljava kao mladi luk, lukovice se koriste tijekom jeseni i zime, a sitnije se lukovice mariniraju. Razlikuje se od luka po manjim lukovicama koje rastu u skupini po 3 – 20 na istoj stabljici.

Razmnaža se vegetativno sitnijim lukovicama, koje brzo nakon sadnje diferenciraju postrne pupove. Svaki od njih stvara svoju 'lažnu stabljiku' i listove, koji su nešto manji od luka, ali inače imaju iste karakteristike. U toj se fazi koristi kao mladi luk. U povoljnim uvjetima za 60 – 75 dana formiraju se lukovice.

Sadi se obično na gredice po 4 do 5 redova, s međurednim razmakom od 30 cm i razmakom u redu od 15 – 20 cm, ovisno o bujnosti ekotipa. Kozjak može podnijeti temperature do -8 °C, pa se može saditi u jesen u listopadu ili studenom ili u proljeće čim to vremenske prilike dopuste, na 4 – 5 cm dubine. Lukovice namijenjene za sadnju u proljeće čuvaju se na 8 – 12 °C. Kozjak dozrijeva sredinom ljeta u srpnju ili početkom kolovoza, a bere se, dorađuje i skladišti kao i luk iz lučica. Prinosi lukovica mogu biti 20 – 30 t/ha.

Izvor: R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.

Luk kozjak - Sorte (4)

  • DANSKI KOZJAK - eng: DANSKA LJUTIKA; *
  • DOMAĆI *
  • ECHALOTE DE JERSEY *
  • RUSKI KOZJAK - eng: RUSKA LJUTIKA;

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

Luk vlasac

Sinonim: Drobnjak; Engleski naziv: Chives; Latinski naziv: Allium schoenoprasum L.;

Luk vlasac

Luk vlasac ima listove koji su cjevasti, šuplji, dugi 20 - 25 cm koji formiraju više ili manje kompaktni busen na zajedničkom rizomu, koji može imati do 80 izboja. U prvoj godini takva biljka ne cvate, a u drugoj godini nakon mirovanja i vernalizacije (poticajno djelovanje hladnoće na stvaranje cvjetova) iz svih starijih izboja izbije cvjetna biljka visoka oko 30 cm, koja na vrhu nosi cvat (štitac s ružičastim ili ljubičastim cvjetovima). Sjeme brzo gubi klijavost, pa se koristi samo jednogodišnje sjeme.

Vrlo je otporan na niske temperature i može podnijeti u tlu i vrlo oštre kontinentalne zime. Kada se dužina dana smanji ispod 14 sati, a temperatura padne ispod 16 °C, asimilati iz lišća premještaju se u lukovice, a lišće žuti i odumire što je znak prelaska u mirovanje.

Budući da se od vlasca troši lišće, preporučuje se 180 - 200 dušika kg/ha (u 3 - 4 prihrane), 55 kg fosfora, 200 - 220 kg kalija, 70 kg CaO (kalcij oksida) te 24 kg/ha MgO (magnezij oksida).

Vlasac za tržište može se uzgajati:

  1. Za potrošnju svježih listova - Izravna sjetva na otvorenom u proljeće krajem ožujka ili početkom travnja ili u drugoj polovici rujna. Prikladniji je uzgoj iz presadnica proizvedenih u kontejnerima. Za jesensku sadnju sredinom listopada koriste se oko 60 dana stare presadnice proizvedene na otvorenom na isti način. Kada listovi narastu 15 do 20 cm, režu se malo iznad razine tla i slažu u vezice po 20 g. U prvoj godini bere se 2 - 3 puta, ovisno o vremenu sjetve ili sadnje. U drugoj i trećoj godini bere se 3 - 4 puta, a može se postiči prinos do 30 t/ha. Poslije svake berbe prihranjuje se dušikom uz navodnjavanje i međurednu obradu.
  2. Proizvodnja za preradu - Obično se bere kombajnom za špinat. Za tu proizvodnju prednost imaju kultivari bujnijeg i većeg lišća.
  3. Priprema vlasca za pospješivanje - počinje sjetvom u proljeće ili krajem ljeta izravnom sjetvom na otvoreno ili proizvodnjom presadnica. Tijekom ljeta i jeseni taj se vlasac ne bere. U jesen lišće požuti i odumre, a buseni se za suhog vremena izvade, očiste od suhog lišća i uskladište u podrumu. Prije pospješivanja busenju se mora prekinuti mirovanje uranjanjem u vodu temperature 40 - 42 °C uz postupno hlađenje 12 - 16 sati. Za kasnije pospješivanje uranjaju se u vodu od 18 °C kroz najmanje 16 sati, a mogu se i izlagati toplom zraku od 30 - 33 °C kroz 2 - 5 dana.

Izvor:

  • prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD

Luk vlasac - Sorte (2)

  • VLASAC DOMAĆI *
  • WELTA *

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

Luk zimski

Sinonim: -; Engleski naziv: Chive; Latinski naziv: Allium fistulosum L.;

Luk zimski

Zimski luk potječe iz zapadne Kine i Japana gdje ima više tipova i brojnih kultivara. Uzgaja se pretežito u kućnim vrtovima i koristi se lažna stabljika i zeleno lišće kao mladi luk. Višegodišnja je biljka (uzgaja se kao trogodišnja i četverogodišnja kultura) i razmnožava se vegetativno i generativno.

Nakon nicanja na stabljici započinje grananje i formiranje više lažnih stabljika s cjevastim lišćem sličnim luku, ali se ne stvaraju lukovice. U povoljnim uvjetima lišće stalno raste i obnavlja se, a starije odumire i tako nastane busen promjera 15 – 30 cm. U drugoj i slijedećim godinama pojavljuju se cvjetne stabljike, visine 40 – 70 cm, s jednostavnim štitcem kao cvatom i svijetlozelenim cvjetovima jednake građe kao i kod luka. Sjeme je crno i smežurano, nešto sitnije od luka (300 do 500 sjemenki u gramu). Otporan je na niske temperature.

Sije se u kolovozu ili rano u proljeće, krajem veljače ili u ožujku, na 2 – 3 cm dubine uz međuredni razmak od 25 – 40 cm i razmak u redu od 10 – 30 cm. Pri ljetnoj sjetvi bolji je uzgoj iz presadnica golog korijena ili iz kontejnera, uz presađivanje sredinom listopada. Takav se usjev može pobirati već u prvoj polovici travnja. Nakon svake berbe usjev se prihrani sa po 50 kg/ha dušika.

Dvogodišnji i trogodišnji nasad može dati prinos 30 – 50 t/ha, a jednogodišnji 20 – 25 t/ha. u pripremi za prodaju luk se očisti od starog lišća, gornje se lišće prikrati i slaže u vezice koje se obično pakiraju u kartonske kutije obložene PE folijom za otpremu na tržište.

Izvor: R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.

Luk zimski - Sorte (3)

  • DOMAĆA ALJMA, DOMAĆI ZIMSKI LUK *
  • PARADE
  • TOTEM

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

Poriluk

Sinonim: -; Engleski naziv: Leek; Latinski naziv: Allium porrum L.;

Poriluk

Poriluk ima stablo koje nastaje od izraslih lisnih rukavaca koji su sjedeći uvučeni jedan u drugi, dužina mu je od 20-80 cm, a debljina od 5-7 cm.

Sjeme poriluka polagano niče, u pravilu je potrebno 2-3 tjedna. Za uzgoj kvalitetnih presadnica potrebno je oko 6-8 tjedana. Za jesensku i zimsku proizvodnju presadnice se uzgajaju na otvorenom, a sjetvu je moguće obaviti sijačicama. Pri takvoj sjetvi sije se oko 750 sjemenki po m2. Poriluk se presađuje u redove razmaka 30 cm na razmak 10-20 cm u redu, ovisno o vremenu uzgoja. Za ljetnu proizvodnju sije se na manji razmak, a za jesensku na veći. Prije presađivanja presadnicama se skrati korijen i vrhovi listova. Na težim tlima za sadnju se koriste sadilice koje presadnice sade na dubinu 10-12 cm te se kasnije nagrće zemlja.

Izravna sjetva moguća je samo na izuzetno kvalitetnom i dobro pripremljenom tlu za kasnu jesensku berbu. Sije se pilirano sjeme pneumatskim sijačicama na razmak redova 40-60 cm i oko 2,5 cm u redu. Proizvodnja izravnom sjetvom je jeftinija, ali nikad ne daje tako kvalitetan prinos, a i sama proizvodnja traje duže. Ovisno o sezoni sjetva počinje tijekom ožujka, najkasnije do početka travnja. Najčešće se proizvodi iz rasada, no moguć je uzgoj u plasteničkoj proizvodnji tijekom cijele godine ili kao hidro kultura (proizvodnja poriluka u hranjivoj otopini - hidropon). Poriluk se može sijati u hladna klijališta. Za 1 m2 bit će potrebno 8-10 g sjemena. Posijana se površina pokrije fino usitnjenom zemljom. To može biti kompost ili mješavina zemlje i zreloga stajskoga gnojiva. Za uzgoj poriluka na većoj površini, primjerice na 1 ha, za sjetvu treba pripremiti 300-400 m2 fino usitnjenih i pripremljenih gredica, za koje treba osigurati 2,5-3 kg sjemena.

Tijekom rasta zemlju je potrebno nekoliko puta nagrnuti oko biljke, da bi se dobio što dulji bijeli dio biljke. Bolje zadebljanje donjeg bijelog dijela postiže se prikraćivanjem zelenih listova.

Vadi se čupanjem ili mehanizirano i to krajem listopada i početkom studenog. Biljke se čiste od zemlje, suhog i polomljenog lišća. Korijen se skraćuje za 3-4 cm, a lišće na 20-25 cm.

Poriluk se veže u snopiće po 20-30 komada te se tako iznosi na tržište. Može se skladištiti pri temperaturi od 0-1 °C i pri relativnoj vlazi zraka 90-95 % do tri mjeseca. Prinos poriluka se kreće oko 30 t/ha, a ovisi o sorti i vremenu uzgoja.

Izvor: Burza voća i povrća

Poriluk - Sorte (17)

  • ALASKA - eng: BLAUWGROENE WINTER; *
  • ALBANA *
  • ARMOR *
  • BULGAARSE REUZEN
  • CARENTAN - eng: KARENTAN; *
  • COLUMBUS *
  • DERRIK *
  • DOMAĆI DUGI *
  • D`ELBEUF - eng: ELEFANT, OLIFANT, SLON; *
  • FARINTO *
  • FORREST *
  • JUMPER
  • LANCELOT *
  • PANCHO *
  • RAMI *
  • STRIKER
  • ZWITSERSE REUZEN - sinonimi: LANCIA;

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

Rokambol, stogodišnji luk

Sinonim: -; Engleski naziv: Tree onion; Latinski naziv: Allium cepa L. var. viviparum Proch.;

Rokambol, stogodišnji luk

Rokambol, stogodišnji luk uzgaja se u kućnim vrtovima i nema veće gospodarske vrijednosti. Morfološki je istovjetan s lukom, ali iste godine daje cvjetnu stabljiku, koja na vrhu nosi zračne lučice, a katkad i te lučice još na biljci daju 'lažnu stabljiku' i listove. Umnaža se vegetativno, zračnim lučicama. Koristi se lukovica i zračne lučice.

Izvor: R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.

Rokambol, stogodišnji luk - Sorte (1)

  • DOMAĆI *

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

AgroKlub pretraga

Vaša pretraga obuhvaća 355 biljnih vrsta iz baze sortnih lista.