Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Stočni kelj

Sinonim: - | Engleski naziv: Fodder kale | Latinski naziv: Brassica oleracea (L.) convar. acephala (DC.) Alef. var. viridis L.+ var. medull

Stočni kelj

Stočni kelj najviše se uzgaja u Francuskoj, Engleskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Danskoj i Njemačkoj. Sadrži mnogo vrijednih hranjivih sastojaka, pa je vrlo vrijedna stočna hrana. U našem obalnom području može se koristiti kroz jesen i cijelu zimu.

Dugo se koristi, čak do tri mjeseca, a da mu se ne smanjuje kvaliteta. Jako je dobra predkultura jer guši korove i ostavlja tlo plodno. U prvoj godini uzgoja daje vegetativnu masu koja se koristi za prehranu domaćih životinja, a druge godine oblikuje cvjetove i plodove.

Morfološka svojstva

Korijen je vretenast, dobro je i gusto razvijen u plićem sloju tla. Stabljika može biti visoka 50 cm do 2 m, a njezin promjer može iznositi do 5 cm i više. Što je sklop gušći, stabljika je tanja. Ispunjena je mekom srži, pa je domaće životinje rado jedu jer je sočna. Listovi su veliki i zeleno-plave boje. Donje se lišće može obirati, bez štete za ukupan prirast.

Agroekološki uvjeti

Stočnom kelju odgovaraju područja prohladnijeg klimata s više oborina. Podnosi niske temperature (-12 °C do -15 °C), intezivno raste u jesenjem razdoblju, pa se koristi u zelenom stanju, kad nema druge zelene krme.

Agrotehnika za proizvodnju

Plodored

Ovisi o tome uzgaja li se stočni kelj kao glavni, naknadni ili postrni usjev. Za glavnu sjetvu pogodne su različite pretkulture, koje ostavljaju dovoljno vremena za jesenju duboku obradu. Za naknadnu i postrnu sjetvu potrebne su pretkulture koje što ranije oslobađaju površinu.

Obrada tla

Za proizvodnju stočnog kelja kao glavne kulture u jesen ore se na dubinu do 35 cm, a za naknadnu kulturu duboko se oranje izvodi prije zimskog međuusjeva, a nakon njega ore se pliće, na oko 25 cm dubine. Za postrni međuusjev ore se na oko 20 cm dubine.

Gnojidba

Najviše hraniva treba dati u glavnoj sjetvi, a najmanje u postrnoj. Prporučuju se različite doze: od vrlo visokih doza (oko 200 kg/ha dušika, 140 kg/ha fosfora i oko 200 kg/ha kalija) do niskih doza (oko 70 kg/ha dušika, 140 kg/ha fosfora i 100 kg/a kalija). Ako je za pretkulturu gnojeno stajskim gnojem, količina hraniva može se smanjiti za oko 25 %. U naknadnoj i postrnoj sjetvi može se polovica svih hraniva dati pred oranje, a druga polovica u pripremi tla za sjetvu. Ovim postupkom izostavljeno je prihranjivanje jer se koristi urea ili formulacije u kojima je dušik dijelom u amonijskom obliku, pa takva gnojiva mogu osigurati opskrbu biljaka hranivima do kraja vegetacije. No, ako se ide s prihranom, onda se to obavlja u kolovozu.

Sjetva

Sije se od kraja ožujka do početka svibnja s oko 5 kg/ha sjemena na 1 cm dubine i s međurednim razmakom 40 – 50 cm. Kada se stočni kelj uzgaja kao postrni, potrebno je pripremiti sadnice i presađivati ga na oko 20 cm razmaka u redu.

Njega usjeva

Neposredno iza sjetve obavlja se valjanje tla. Ako je usjev pregust, vrši se prorjeđivanje, a ako je posađen na veći razmak, tada se obavlja kultiviranje (najbolje nakon kiše), kada se tlo dovoljno prosuši.

Izvor: Prof.dr.sc. M. Gagro; Industrijsko i krmno bilje; Zagreb, 1998.

Stočni kelj - Sorte

ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1

MAKSIMIRSKI VISOKI