Žute maline su slađe, aromatične i pune vitamina

Žuta malina je još uvijek rijetkost na našem području, a zbog svoje karakteristične boje i okusa sve više privlači pažnju. Plodovi žute maline smatraju se odličnom dijetetskom namirnicom, odlikuju se većim sadržajem šećera i manjim sadržajem organskih kiselina što ih čini ukusnijim od plodova crvene maline.

Odlikuju se velikim sadržajem vitamina B9 i folne kiseline. Još jedna karakteristika plodova žute maline ih čini izuzetno popularnim. Plodovi sadrže manje atocijana (obojenih tvari) što omogućava ljudima s alergijom na ove tvari da u prehrani koriste žutu malinu. Naručito su pogodni za prehranu djece i trudnica. Kao i crvena malina i žuta malina može se koristiti u svježem stanju, prerađuje u kompote, sokove, džemove, razna slatka.

Kod sadnje poštovati plodored

Sadnja žute maline se treba obaviti na parcelama koje su ocjedite, osunčane, zaštićene od udara vjetra. Kod sadnje poštivati plodored, ne saditi malinu na isto mjesto najmanje pet godina. Izbjegavati sadnju u dolinama zbog nakupljanja hladnog zraka i magle. Za sadnju birati zemljišta koja su rahla, koja omogućavaju laku sadnju i dobre uvjete za razvoj korijena. Na zemljištima čija je ph reakcija ispod 5,5 ne saditi maline ili izvršiti kalcifikaciju prije sadnje.

Ovisno od vremenskih prilika, sadnja se obavlja od kraja rujna do travnja. Jesenja sadnja je bolja, jer sadnice imaju vremena do proljeća da se prime i dobro ukorijene. Kod proljetne sadnje slabiji je prijem, potrebno je osiguratii zalijevanje tijekom sušnog proljeća.

Sadnice koje su posađene u jesen ranije kreću s vegetacijom, bolje se razvijaju, a ukoliko se sadnice nisu primile imamo proljetni period da novim sadnicama popunimo prazna mjesta u nasadu.

Sadnica maline treba imati dužinu od 50cm, da je debljine do 10mm. Prije sadnje korijen je potrebno skratiti i osvježiti potapanjem u vodenu otopinu goveđe balege i zemlje. Međuredni razmak se kreće od 120 do 160cm, a za visoke sorte međuredni razmak je veći od 200 do 250cm. Razmak u redu se kreće od 40 do 60cm.

Žute maline redovno gnojiti i zalijevati

Zahtjevi žute maline su isti kao i zahtjevi crvene maline. Nasad je potrebno redovno gnojiti i zalijevati tijekom sušnog perioda. Sve mjere koje se provode u nasadu crvene maline u cilju zaštite se provode i u nasadu žute maline.

Postoji veliki broj sorti žute maline koje su interesantne za uzgoj, posebno za amaterske uzgajivače. Takve sorte su: Fall Gold, Amber, Gigantska žuta, Žuta desertna i druge.

Od sorti kod nas uzgajivači najviše uzgajaju sortu Fall Gold čiji plodovi se odlikuju izuzetno ugodnim okusom. Fall Gold je rodna sorta, plodovi sazrijevaju krajem kolovoza. Težina plodova se kreće od 4 do 9g. Njeni plodovi odlikuju se dobrom čvrstinom, mogu se koristiti u svježem stanju i prerađivati. Najviše se koristi za preradu u džem. Ova sorta je otporna na niske temperature i sušu. Visina grma je 160cm.

Sorta Amber otporna na bolesti i štetnike

Amber je srednje rana sorta koja vodi porijeklo iz SAD-a. Grm dostiže visinu do 250cm, a prinos po grmu se kreće oko 3kg. Vrlo je otporna na bolesti i štetnike. Plod ima zbijene bobice, vrlo je ukusan i aromatičan.

Gigantska žuta je još jedna srednje rana sorta. Vrlo otporna na bolesti i štetnike. Veoma je rodna, po grmu može dati do 8kg prinosa.

Žuta desertna je sorta koja rano sazrijeva. Ima plodove koji su veoma svijetle boje, sočni i vrlo aromatični. Po grmu se može dobiti oko 2kg uroda.

Foto: Bigstockphoto/ThelmaElaine