Pretraga tekstova
Kako se očekuje da će, zbog veće konkurencije, cijena “kolonijalnih” banana na europskome tržištu pasti, EU će tim zemljama pomoći s dodatnih 200 milijuna eura.
Europska unija postigla je dogovor s vladama lationoameričkih zemalja proizvođačica banana kojim je završio vjerojatno najdulji trgovinski rat u novijoj povijesti. “Vrlo zainteresirana strana” bio je i SAD, čije su tvrtke vlasnice velikih plantaža u Latinskoj Americi.
“Rat” je buknuo je 1993. godine, kada je Bruxelles oslobodio carina uvoz banana iz bivših europskih kolonija, dok ih je na sve ostale banane zadržao. Prema postignutome dogovoru, EU će smanjiti carine na banane sa 176 na 117 eura za tonu.
Smanjenje će se odvijati u osam koraka do 2017. godine, s time da će carine odmah pasti za 28 eura po toni. Korist od ovoga sporazuma imat će i mali proizvođači, poput Tajlanda i Filipina.
Kako se očekuje da će, zbog veće konkurencije, cijena “kolonijalnih” banana na europskome tržištu pasti, EU će tim zemljama pomoći s dodatnih 200 milijuna eura.
Vijeće EU za poljprivredu i ribarstvo i za 2010. je godinu nastavilo smanjivati dopuštene kvote za izlov niza vrsta riba, iako ih je za poneke i povećalo. Ministri ribarstva dva su se puna dana cjenkali oko znanstvenih preporuka, koje im je proslijedila Europska komisija, te su na kraju dogovorili da se, na primjer, bakalara smije loviti od 20 do čak 74 posto manje, kako u kojim vodama, ne bi li se spriječilo njegovo izumiranje.
Među ugroženim je vrstama i list, čiji se izlov također mora smanjiti za četvrtinu. Jata se oslića, međutim, oporavljaju, pa ih se u 2010. smije ukupno uloviti 15 posto više nego ove godine. Višegodišnja potpuna zabrana lova na inćune u Biskajskom zaljevu također je rezultirala njihovim oporavkom, pa je u 2010. uvjetno dopušten izlov 7000 tona te ribe, ali uz budno motrenje znanstvenika.
Autor: Stojan de Prato
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.