Zašto se stvara smola na voćnim stablima?

Svi smo primijetili da stabla voćnih vrsta, posebno kajsije i šljive, stvaraju smolu koja kaplje sa njih ili se u vidu stvrdnutih oblika zadržava na stablu. S vremenom ova stabla gube na svojoj vitalnosti.

Proizvodnja smole se najčešće javlja na koštičavim voćnim vrstama (šljiva, kajsija, višnja, breskva), dudu, orahu, brezi, vinovoj lozi, javoru. Nije u pitanju zarazna bolest.

Posljedica bolesti ili stresa

Do pojave smole dolazi poslije nepovoljne zime ili kao biti posljedica neke bolesti npr. monilije, kovrčavosti, šupljikavosti lista. Najčešće se javlja na stablima koja su posađena na parcelama sa vrlo kiselim i vlažnim tlom ili nakon pretjerane gnojidbe tijekom perioda povećane vlage.

Ova pojava na prvi pogled djeluje bezopasno, ali vremenom dovodi do smanjene rodnosti i do propadanja stabla. Javlja se kroz niz godina i dovodi do iscrpljivanja voćke. Smola koja kaplje iz stabla, grana, je ljepljiva, gumasta, žute ili smeđe boje (ovisi o voćnoj vrsti i sorti). Smola je rezultat oštećenja biljnog tkiva, stresa kojem je voćka izložena i odgovora voćke na taj stres.

Iz rana kaplje ljepljiva smola koja kasnije postaje čvrsta, u formi kuglice koja se zadržava na površini biljnog tkiva.

Smola potječe iz kambia. To je sloj čijom aktivnošću debljaju korijen i stablo. Njegovim oštećenjem dolazi do stvaranja gumaste mase koja kroz nastale rane izlazi na površinu i kaplje.

Niske temperature, štetnici i nepravilno gnojenje

Glavni uzročnik smole su niske temperature, posebno djelovanje mraza, izmrzavanje, ožegotine od Sunca, oštećenja nastala djelovanjem štetnika i uzročnika biljnih bolesti, mehanička oštećenja (od leda), preintenzivnog orezivanja, nepovoljnog zemljišta, obilnog i nepravilnog gnojenja.

Mjere borbe protiv pojave smole

Mjere borbe protiv ove pojave su uglavnom preventivnog karaktera: osiguranje normalnog rasta i razvoja voćke, pravovremeno zalijevanje, obratiti pažnju na gnojenje dušičnim gnojivima, pravovremeno i usklađeno orezivanje, provođenje mjera zaštite od štetnika i uzročnika biljnih bolesti. Pravovremenim krečenjem stabla, u jesen, spriječiti pucanje kore stabla i nepravilnog zagrijavanja stabla u proljeće. Nastale rane sanirati voćarskim voskom ili drugim sredstvom namijenjenim za tu svrhu. Rane je potrebno očistiti do zdravog tkiva i dezinficirati.

Očišćene rane mogu se zamotati gazom natopljenom u slabu otopinu octa.

Prorjeđivanje plodova

Ponekad kod voćnih stabala dolazi do ponovljene vegetacije, kada su jeseni tople i sa dovoljno vlage. Ova pojava iscrpljuje stabla koja ulaze u zimu sa neodrvenjelim grančicama. Ovakva stabla su osjetljivija na niske temperature i sklona izmrzavanju. Što je podloga za pojavu smole.

Preopterećenost rodom je još jedan od uzroka pojave smole. Zbog toga je obavezno prorjeđivanje plodova. Ova mjera se pokazala od izuzetne važnosti kod breskve.

Tijekom cijele godine se vrše mjere prevencije. Tijekom kasnog ljeta i jeseni voćku treba pripremiti za zimu. Proljeće je period kada se uklanjaju oštećenje grane i saniraju rane na stablu koje su rezultat oštećenja od mraza. Stabla se mogu tretirati preparatima na bazi bakra, željeza.

Poželjna kod javora i breze

Voćne vrste i sorte su različito podložne pojavi smole, odnosno imaju različitu otpornost na niske temperature i biljne bolesti koje mogu inicirati pojavu rana i smole.

Smola je poželjna osobina za neke vrste. Tako je ova pojava cijenjena kod javora i breze. Od javorovog soka dobija se javorov sirup. Sok od breze je od davnina poznat kao odlično ljekovito sredstvo, a prikuplja se u rano proljeće kada krenu da kolaju sokovi u stablu.

Foto: bigstockphoto.com, Andrea Izzotti