Zašto puca kora stabla i kako sanirati pukotine?

Pucanje kore stabla česta je pojava zimi nakon dugih minusa, naglih promjena temperatura, ledene kiše i drugih zimskih "radosti". Kada pomislimo da je najgore prošlo, problemi za neke vrste voćaka tek počinju.

Ova pojava usred zime ili tijekom vrlo ranog proljeća nije posljedica jednog minusa nego kombinacije više stresova.

Zbog čega dolazi do pucanja kore?

Naime, tijekom noći, kada temperatura ide i ispod -10°C, voda u tkivu stabla se smrzava, a volumen povećava. Tkivo se steže i gubi elastičnost. Danju, čak i ako je vrlo malo toplije, površinski se slojevi djelomično odmrzavaju dok unutarnji ostaju smrznuti. Tada dolazi do naprezanja između slojeva kore i drveta zbog čega kora puca uzdužno, najčešće po deblu.

Ako uz sve padne i ledena kiša, ona stvara ledeni oklop, sprječava disanje kore, dodatno hladi površinu stabla, povećava težinu na granama i deblu te još više oslabljuje tkivo koje je već pod stresom.

Sunčan dan uz minus donosi novi temperaturni šok. Naime, južna strana debla se zagrije dok sjeverna ostane ledena. Razlika u temperaturi, na istom stablu, može biti 10 do 15°C. Upravo zato su pukotine češće na južnoj ili jugozapadnoj strani drveta.

Koje su najugroženije vrste?

Od voćnih vrsta su najugroženije trešnja, marelica, breskva, šljiva, pojedine sorte kruške te orah, posebno mladi. Naime, one imaju tanju ili osjetljiviju koru, brži protok sokova te slabiju prilagodljivost na nagle promjene.

Nešto je otpornija jabuka, posebno starije sorte, dunja i lijeska.

Smatra se da su stare, autohtone sorte nešto otpornije na stres jer uglavnom imaju deblju koru, sporiji vegetativni ritam te bolje podnose ekstremne zime. Također, suvremene sorte na slabije bujnim podlogama osjetljivije su na temperaturne šokove, tanju koru i brže kretanje biljnih sokova.

Što se zapravo događa u stablu?

Pucanjem kore ugrožena je zaštitna barijera drveta. Kambij, tanki sloj stanica između drva i žive kore je izložen ulasku gljivica, bakterija i štetnika.

Ako se pukotina ne sanira, može doći do sušenja dijela krošnje, usporenog rasta i razvoja, smanjenja rodnosti, a u težim slučajevima i propadanja stabla.

Kako sanirati pukotine na stablima?

Čim se vrijeme smiri, pregledajte stabla te označite pukotine. Sada nikako nemojte rezati oštećene dijelove ili skidati popucalu koru. Rana je već dovoljan stres, a i rezidba po velikoj hladnoći može donijeti dodatnu štetu.

Čim malo zatopli i temperatura bude iznad 5°C, otvorene pukotine premažte voćarskim voskom ili pastom za rane. Također, možete koristiti glinu i malo stajnjaka, što je stara, ali dobra praksa.

Glina kao osnova za voćarske premaze

U proljeće napravite umjerenu rezidbu te dobru prihranu koja će pojačati otpornost voćke, ali bez pretjerivanja s dušikom. Koristite organska gnojiva, mikroelemente.

Kako spriječiti pucanje kore stabla?

Da do ove pojave ne bi dolazilo ubuduće, primijenite preventivne mjere kao što je krečenje stabala što smanjuje zagrijavanje kore, izjednačava temperaturu te sprječava sunčeve ožegotine u proljeće. Idealno je to napraviti u kasnu jesen te obnoviti u veljači.

Za zaštitu mladih stabala koristite spirale, trstiku, jutene omotače, ali nikako plastiku.