Zadnjih smo godina bili svjedoci velikih šteta u voćarstvu zbog blagih zima, ranijeg početka vegetacije, te naglog zahlađenja u vrijeme početka cvatnje (pr. 1997., 2001., 2002., 2008. godine).
Osim pozebe cvjetova (što se očituje u posmeđenju vrata tučka), posljedice se na voćnim vrstama vide u obliku pozebe kore debla pa se pojavljuju raspukline. Raspukla kora na deblu i povrijeđeni kambij predstavljaju mjesta napada patogenih gljiva-trulažnica, pa trulež debla značajno skraćuje životnu dob voćaka.
Raspukline uslijed hladnog vjetra i niskih temperatura su kod jabuka i krušaka izražene uzduž debla, a kod koštićavih voćaka često su praćene naknadnim smolotokom. Mnogobrojni čimbenici u uvjetima globalnih klimatskih promjena uzrokuju prijevremeno propadanje koštićavog voća (prvenstveno marelica, breskva i trešanje): (a) biološki neparazitski, (b) biološki patološki i (c) ekološkog porijekla, među kojima dominira vrlo štetna izmjena toplijih dana (+8 °C) s niskim noćnim temperaturama (-7 °C). Blage zime s provocirajućim temperaturama (prijevremeno zatopljenje) značajno umanjuje otpornost voćaka na iznenadne niske zimske temperature tijekom velječe. U takvim su uvjetima naj veće štete za bilježene propadanjem marelica, voćarima poznatijim sindromom bolesti “apopleksija”.
Apopleksija ili prijevremeno iznenadno sušenje marelica je raširena štetna pojava u mnogobrojnim zemljama Europe. Nekad neodređeni pojam ove pojave danas stručnjaci objašnjavaju različitim uzrocima. U mlađim se nasadima kao glavni uzroci sušenja marelica ekološkog podrijetla navode neadekvatni izbor podloge obzirom na zemljišno-klimatske uvjete, osjetljivost na niske temperature i fiziološka nestabilnost marelice kroz razdoblje mirovanja. Kao patološki uzroci apopleksije su dokazane bakterijsko odumiranje (Pseudomonas syringae pv. syringae), fitoplazme europske žutice koštičavog voća (klorotična uvijenost lista marelice), te gljivična palež (Cytospora cincta) i venuće ili sušenje (Verticilium dahliae, Phytophthora spp., Monilia laxa, Eutypalata, Verticillium spp., Gnomonia erythrostoma, Armilaria mellea, Roselinia necatrix).
Među neparazitskim biološkim uzročnicima apopleksije navode se anatomsko-fiziološka nesnošljivost (inkopatibilnost) podloge i plemke, utjecaj visine cjepljenja, osjetljivost sorata na nabrojane patološke bolesti, nedovoljna kemijska zaštita, te neuravnotežena gnojidba.
Osim proljetnih mrazeva i naglih izmjena temperatura učestaloj pojavi apopleksije marelica također pogoduje suša tijekom vegetacije ili pak pojava visokih podzemnih voda u kišnom razdoblju. Izbor lokaliteta i zemljišta pri podizanju nasada uz provođenje propisanih agrotehničkih mjera umanjuju propadanje marelica.
Bijeljenje voćaka vapnom je mjera koju preporučujemo u manjim voćnjacima u svrhu smanjenja negativnih posljedica izmrzavanja i pucanja kore. Kada to uvjeti dopuštaju, redovito u jesenskom terminu nakon masovnijeg otpadanja lišća koristiti bakarne fungicide u pojačanoj koncentraciji (pr. Kocide, Champion, Nordox WG, Cuprablau-Z, Neoram WG, Kupropin i sl.) ili kombinacije bakra s mineralnim uljima (pr. Crveno Ulje EC, Modro Ulje EC). Isto je potrebno ponoviti pred kasno-zimski ili proljetni početak vegetacije (bakar je fitotoksičan za sve koštićave vrste ako se koristi u vegetaciji!).
Izvori
Damir Senjan
prije 5 dana
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+]
