Zaštitite listove trešnje i višnje od bolesti

Lijepo i suho vrijeme ne pogoduje daljnjem razvoju bolesti trešnje i višnje maraske, ponajprije kozičavosti lista (Blumeriella jaapii), šupljikavosti lista (Stigmina carpophylla) te bolesti sušenja i uvijanja lista (Apygnomonia erythrostoma). Ipak, tvrdi dr. Josip Ražov, simptomi ovih bolesti uočeni su na nekim lokacijama (veći nasadi, nasadi u udolinama gdje se više zadržava vlaga, nasadi gdje proljetna zaštita nije obavljena kako treba.).

Stoga na takvim lokacijama preporuča provesti zaštitu narednih dana jednim od sljedećih fungicida:

• Captan (50 % a.t., Captan WP 50, Kastor), 3 kg/ha
• Captan (80 % a.t., Merpan 80 WDG), 2 kg/ha
• Dodine WP 655, (Chromodin S 65), 1 kg/ha
• Dodine (Syllit 544 SC), 1,25 l/ha
• Mankozeb (Dithane M 45, Dithane Neotec), 2,5 kg/ha
• Ditianon (Delan 700 WDG) 0,7 kg/ha (registracija samo na trešnji).

Za voćnjake gdje je zabilježena bolest sušenje i uvijanje lista (Apyognomonia erythrostoma) u prethodnim godinama, napominje dr. Ražov, da od navedenih fungicida djelotvornost na ovu bolest ima samo fungicid na osnovu djelatne tvari godine.

Na koštičavom voću ovaj termin, pod uvjetom da je list zdrav i u dobrom stanju, je optimalan za primjenu folijarnih gnojiva na bazi mikroelemenata (bor, magnezij, mangan, cink, željezo itd.) koje stablo sada skladišti kako bi ih imalo na raspolaganju početkom slijedeće sezone. Stoga je preporuka ovaj moment iskoristiti i za folijarnu prihranu, optimalno i više od jedan put.

Podsjećamo, praćenje aktualnih štetnika na području sjeverne Dalmacije pa i Zapadnohercegovačke županije uspješno se odvija i zahvaljujući rezultatima projekta PESCAR (Pesticide Control and Reduction) kojim je uspostavljena mreža meteo stanica i lovki sa feromonima i atraktantima.

Praćenje štetnika kroz projekt PESCAR

Radi se o projektu vrijednom 601.639,21 eura od čega je sufinanciranje sredstvima EU iznosilo 511.393,35 €, odnosno 85 posto. Nositelj projekta bila je Zadarska županija, a partneri na projektu Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko – neretvanske županije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Sveučilište u Zadru i Zavod za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke.

"Uz učinkovit prognostički sustav (podatci su dostupni svim zainteresiranima na web stranici Agroprognoza.eu) glavni cilj je održiva upotreba pesticida", pojasnio nam je dr. Ražov i dodao da je ovo rijedak primjer projekta čije su aktivnosti nastavljene i nakon završetka njegove implementacije, a u organizaciji Odjela za poljoprivredu Zadarske županije. Više informacija potražite na ovoj poveznici.