Rubićev voćnjak s 40.000 sadnica na 106 hektara za razvoj šestanovačkoga kraja.
Ostvaruje se projekt o sadnji oko 40.000 različitih voćaka na uređenih 106 hektara kamenjara u krajoliku Katuni-Prpuša na području šestanovačke općine. Riječ je o ekološkom voćnjaku trešanja, višanja maraske, smokava i maslina vrijednom oko 25 milijuna kuna. Vlasnik zahtjevnog projekta, u sklopu kojeg je predviđena i gradnja pogona za preradu voća u džemove i likere, je povratnik iz Njemačke Denis Rubić, koji najavljuje da će sredinom veljače početi sa sadnjom nekoliko tisuća stabala, dok će ostatak posaditi u iduće dvije godine.
Od Hrvatskih šuma dobio je pravo služnosti nad zemljištem na idućih pet desetljeća, a projekt financira skupina investitora. U početnoj fazi zaposlit će desetak ljudi, ne računajući znatno više kooperanata, a tijekom sezone broj zaposlenika će biti višestruko veći. Podizanjem ekološkog voćnjaka omogućit će i poticanje pčelara na postavljanje još većeg broja košnica.
Inače, hrvatska vlada je područje Katuni Brdo-Prpuša još 2004. uvrstila među šumske površine na kojima se mogu podizati višegodišnji nasadi.
»No, ciljevi projekta«, tvrdi Rubić, »su očuvanje kulturnog naslijeđa, posebice višnje maraske kao brenda jer ta voćka ovdje uspijeva već 500 godina. Voćnjak i pogon za preradu voća osigurat će zaposlenost u tvrtki te brojnih kooperanata na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Želimo i poboljšanje demografske slike na području općine Šestanovac kojoj će ostajati i porezi i prirezi. Razvojni program će uključiti i lokalne pčelare, stočare, ugostiteljsko-turističke obitelji, stručne vodiče«.
Rubić ističe kako je u Hrvatskoj najvrjedniji ruralni prostor koji u sebi čuva svu našu povijest i identitet. Smatra da upravo zato treba izgraditi neophodnu infrastrukturu potrebnu poljodjelstvu kao iznimno značajnoj gospodarskoj djelatnosti, kako bi se život i u ovom ruralnom prostoru obogatio te učinio kvalitetnijim i lakšim. Za ruralna područja, radi njihova očuvanja i daljnjeg razvitka, potrebna je vlastita politika u korist njihovih stanovnika, naselja i krajolika. Tako i razvitak sela, kao jedan od prioriteta u »Strategiji poljoprivrede i ribarstva RH« sadrži više ciljeva. Na prvome mjestu je osiguranje primjerenih životnih uvjeta, zaštita i očuvanje kulturnog naslijeđa, poticanje tradicionalnih aktivnosti i inovacija. Slijedi i stvaranje uvjeta za povratak i zadržavanje stanovništva na depopulacijskim područjima, kao i održiva uporaba prirodnih resursa, očuvanje i zaštita okoliša, te uravnoteženje regionalnog razvitka.
Rubić ističe da su sve te značajke zastupljene u njegovu projektu o ekološkom voćnjaku.
»Odlučio sam se na projekt iz ljubavi prema kraju gdje su moji korijeni, čime također želim pokazati da se i u ovom kamenjaru može uspjeti i sigurno živjeti, uz rad, znanje i upornost«, optimistički će Rubić.
Autor: Nedjeljko Musulin
Tagovi
Uočen napad šljivinog savijača. Kako reagirati?
Višnja u brojkama: Zdravlje, gospodarstvo i povijest u jednom plodu
Dr.sc. Dario Ivić o biljnoj bakteriji koja je poharala maslinike i koju moramo "držati na oku"
Donesen je Akcijski plan za suzbijanje sredozemne voćne muhe
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Ljudi moji dragi idem ja sada tek na ručak a dobro 23:00 a do 21:30 sam rulji iako je nedjelja, sutra tih 9 t rano vozim otkupljivaču, ali ovo je Više [+]
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Đuro Japaric Pa tada sam ja svilenja, ja obožavam Dud. Jedino što nemam ovaj bineli več crni. Bio jedan u selu kažu ljudi da bio star preko sto Više [+]
