Za suzbijanje kovrčavost lišća breskve važno je kasno jesensko tretiranje

Gljivica Taphrina deformans uzrokuje ekonomski najznačajniju bolest breskve - kovrčavost lišća. Značaj bolesti ogleda se u smanjenju prinosa i kvalitete plodova te iscrpljivanju i smanjenoj produktivnosti biljaka zahvaćenih bolešću. Ovo oboljenje prisutno je u svim regijama gdje se uzgaja breskva, ističe savjetnica Katarina Nešković iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije (PSSS).

Ona pojašnjava da se simptomi bolesti razvijaju na svim zeljastim dijelovima biljke, pri čemu su najkarakterističniji simptomi na lišću. Prvi simptomi mogu se vidjeti u fenofazi prije cvatnje.

Mlado lišće dobiva crvenu ili blijedozelenu boju, zatim zadebljava, kovrča se i postaje krupnije od zdravih listova. Nakon intenzivne pojave simptoma dolazi do njegovog opadanja. Simptomi na plodu slični su onima na listu, ali se rijetko pojavljuju u izuzetno kišnim godinama i ne predstavljaju veći problem u proizvodnji breskve.

Tijekom kasnog proljeća i ljeta neće doći do novih infekcija

"Ciklus razvoja patogen prezimljuje u konidijima koji se nalaze oko pupova i u šupljinama kore. Širenje spora kišnim kapima događa se samo unutar voćnjaka te na taj način spore dospijevaju na osjetljivo tkivo“, istaknula je i dodala da se primarne zaraze ostvaruju u razdoblju od razdvajanja ljuski lisnih pupova do pojave fenofaze "ružičastog pupa".

Taphrina deformans može izazvati infekciju najčešće na temperaturama između 10 i 21 °C. Na temperaturama ispod 7 °C, kao i iznad 25 °C, one se rijetko događaju. Trajanje vlaženja također utječe na nastanak zaraze. Na primjer, kada su temperature iznad 16 °C, potrebno je da vlaženje traje minimalno 12,5 sati kako bi se zaraza ostvarila. Dakle, ova gljivica izaziva samo primarne zaraze, što znači da tokom kasnog proljeća i ljeta neće doći do novih infekcija.

Provesti kasni jesenski tretman

"Na zaraženim listovima formiraju se askospore koje vjetar raznosi na okolne voćnjake i na taj način osigurava inokulum za sljedeću vegetaciju", upozorava Nešković.

Mjere zaštite tijekom mirovanja vegetacije potrebno je provesti tretiranjem preparatima na bazi neorganskih bakrenih spojeva. Ovaj tretman može se provesti u jesen, nakon opadanja lišća, ili u proljeće. Do infekcije može doći i tijekom zime, zbog čega je poželjno provesti kasni jesenski tretman kada je lišće potpuno opalo.

Ako na stablu ostane dio lišća, učinkovitost zaštite bit će slabija. U praksi je teško postići učinkovitost od 100 % jednim tretmanom, stoga je potrebno provesti još jedno tretiranje.

"Ovo tretiranje treba izvesti u fenofazi početka bubrenja pupova. U uvjetima toplih zima breskve imaju nestabilno mirovanje, stoga se mogu koristiti pripravci na bazi ditianona", savjetuje Nešković.