Za kilogram očišćenog lješnjaka i do 70 kuna

Oko sedam tona lješnjaka ubrali su ove godine Toterovi iz Josipovca kraj Osijeka. U voćnjaku koji se prostire na 2,4 hektara rodilo je gotovo odlično. Prošle godine su se, pak, hvatali za glavu jer su s hektara uspjeli jedva pokupiti pola tone.

"Svake druge godine urod podbaci, tako da čovjek nije siguran, ne možeš nikada na ništa računati jer ne znaš kakva će biti iduća godina i hoćemo li nešto uopće imati", kaže Ivica Toter, vlasnik obiteljsko-poljoprivrednog gospodarstva iz Josipovca.

Prvi rod nakon šest godina

Lješnjak je ove godine odlično rodio na plantaži u Josipovcu.

Lješnjake su posadili još 2003. godine, a prvi rod dočekali nakon šest. Sada su već iskusni u poslu s kojim se bave svi članovi obitelji. Naučili su već glavnu lekciju o lješnjacima: "Urod može varirati od nule pa do četiri tone po hektaru lješnjaka u ljusci. Zadovoljni smo s ovom godinom. Bila je sušna, ali to nije smetalo lješnjaku. Puno toga ovisi o gnojidbi i prihrani koju smo radili folijarno, zbog čega su posljedice suše i ublažene", ističe on.

Problema s plasmanom lješnjaka nemaju. Sve što uzgoje i prodaju. Svoj proizvod za sada ne plasiraju na police trgovačkih centara niti konditorskoj industriji, nego ga na malo uspiju prodati do nove sezone. I ono najvažnije - prodaju sve, do posljednjeg lješnjaka.

Na cijenu utječe situacija u Turskoj i Italiji

"Što smo duže u ovom poslu, širi se krug kupaca, upita je sve više, kao i mogućnosti za plasman. Kilogram očišćenog lješnjaka može se trenutno prodati i po 70 kuna, što je oko 10% više nego prošle godine. Kada se prodaje na veliko, cijena mu je niža", dodaje Ivica.

Ovisno o ponudi i potražnji, cijena očišćene jezgre može iznositi između 50, pa do čak 100 kuna, koliko se tražilo za kilogram lješnjaka prošle godine. Optimalna cijena, prema Ivičinom mišljenju, bila bi oko 60 kuna. "Na cijenu utječe dosta situacija u Turskoj i Italiji, kakva je kod njih bila godina, a tamo je navodno već drugu godinu urod podbacio, pa je cijena zato malo veća. U trgovačkim centrima kod nas, lješnjak se prodaje za duplo više novca, od 150 pa čak i 200 kuna", dodaje on.

Obavezno provjeriti kvalitetu tla

Lješnjak iz voćnjaka obitelji Toter završava i na zagrebačkoj tržnici, ali i širom Hrvatske. Prije negoli su se odlučili za sadnju, ovi uzgajivači su predali zemlju na kojoj je posađen voćnjak na analizu. Smatraju to pravilom broj jedan prije negoli se krene bilo što na njoj uzgajati.

"Kod nas se pokazalo kako zemlja nije loša jer lješnjak uspijeva. Stručnjaci su nam rekli što joj nedostaje kako bismo postigli bolji rezultat. U pravilu bi se to trebalo napraviti svake pete godine. No veći je problem klima, odnosno blage zime koje naglo zahlade, a temperatura padne ispod minus 15 stupnjeva. Tada postaje kritično jer zaštite nema, pa kako nam bude", nastavlja ovaj uzgajivač lješnjaka.

500 do 700 sadnica po hektaru

Redovitim tretiranjem voćnjaka smanjuju mogućnost pojavljivanja bolesti te prate stanje, u slučaju primjerice pojave gusjenica. Koliko je potrebno uložiti onome tko se odluči za uzgoj lješnjaka na samom početku, prema Ivicinoj računici, ovisni o nekoliko faktora.

"Davno je bilo kada smo sadili voćnjak. Ima svakakvih računica. Mogu se neke pronaći i na internetu. Najveće ulaganje je zemlja, stoga je najbolje imati vlastitu. Najoptimalnija sadnja lješnjaka je na 4x5, a sadnica se može pronaći već za desetak kuna. Oko 500 do 700 sadnica ide po hektaru. Dakle ulaganje po hektaru iznosi oko 10.000 kuna. Ta priča ne uključuje sustav navodnjavanja, jer to je onda nešto skuplje", tumači. O proširivanju površina Toterovi razmišljaju svake godine, ali posla i sada imaju dosta.

Nedostaje usisavač za skupljanje lješnjaka

"Ako se ulaže u mehanizaciju, ne bi bilo loše imati barem nekih šest ili sedam hektara za obrađivanje. Svake godine uzmemo nešto od mehanizacije. Imamo sad već dosta toga, ali nam nedostaje veći usisavač za skupljanje plodova koji je jako važan. Imamo leđni, ali je on nedostatan. Ne može se ni bez traktora s kojim se odrađuje špricanje i održavanje tla", priča Ivica kojemu je plan proširiti površine za barem toliko koliko trenutno imaju, a onda bi razmišljao i o drugačijem načinu plasiranja proizvoda.

Prostora na tržištu za lješnjak ima jer je riječ o traženom proizvodu pa se na ovom obiteljsko poljoprivrednom gospodarstvu, za sada, toga ne boje. Prilikom podizanja voćnjaka dobili su poticaj za novi nasad, upravo onoliko koliko su potrošili, toliko su i dobili.

Kasnije sorte beru se i do studenog

"Razmišljam o prijavljivanju na EU fondove, ali se nisam oko toga još aktivirao. Treba naći dobar program i nešto što nam je neophodno. Željeli bismo podići ogradu oko plantaže. Ona nam je u planu jer kad lješnjaci dozriju, živimo u strahu od kradljivaca. To je veliki problem. Stalno strepiš, prvo hoće lli biti uroda, a onda hoće li ga ostati za branje", kaže ovaj Josipovčanin.

Na njihovoj plantaži berba počinje krajem kolovoza, budući imaju rane sorte lješnjaka. Završe je u roku mjesec dana. Oni s kasnijim sortama, lješnjak beru i do studenog. "Sav urod prodam. Da sam ga dao ispod cijene, više ga ne bih ni imao. Gledam prodati što više, ali i rasporediti kako bih imao za kupce do nove sezone", poručuje Ivica.