Voćnjaci postali najpoželjnija zanimacija tajkuna i biznismena

- Ministar doista ima krasne jabuke! - komentira Popijačevih 10-ak hektara nedaleko od Čazme Frane Ivković, jedan od naših najvećih stručnjaka za voćarstvo koji u sve većem hrvatskom interesu za jabuke i kruške, pa i onome ministra gospodarstva, ne vidi ništa čudno.

Od pšenice 30 puta dohodovnije, jabuke su posljednjih godina, uz vinograde i maslinike, najpoželjnija zanimacija brojnih hrvatskih tajkuna i biznismena. Oni su u poljoprivredi pronašli ispušni ventil od stresa koji im donose njihovi primarni poslovi ili pak razbibrigu “pod stare dane”, pogotovu ako je uz voćnjak i kakva ladanjska kuća... Uza sve to donose i - profit.

Kći poduzetnica

Ako su jabuke osvojile i čelnike naših renomiranih tvrtki - Ivicu Todorića iz Agrokora, Marijana Šarića iz Europatradea, Marijana Filipovića iz IncestCorpa, hotelijerskog magnata Jaku Andabaka ili Luku Rajića koji je nedavno iskazao interes za kupnju čak 170 hektara u Sisačko-moslavačkoj županiji - zašto ne bi i nekadašnjeg čelnika HUP-a i ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Đuru Popijača? Još lani je, pisali su mediji, jabuke prodavao i na kućnom pragu zajedno s obitelji, gdje je glavna poduzetnica ministrova kći Silvija, inače članica Foruma mladih SDP-a. Iako većinu uroda jabuka i nešto krušaka Popijačevo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG), koje se vodi na suprugu Marinu, proda Todorićevu Agrofructusu, on ne misli da je, s obzirom na njegovu funkciju resornog ministra, u pitanju sukob interesa. Agrokorova im je hladnjača u Dugom Selu, objašnjava, jednostavno najbliža.

Iako zemljište, koje je dijelom naslijedio, a dijelom kupio, ima već dulje vrijeme, Popijač je tek prije dvije godine ozbiljnije ušao u biznis s voćnjakom, koji je s vremenom proširio i vinogradom.

- Dugo sam vremena tražio kako ispuniti vrijeme i relaksirati se, a kako volim zemlju, to mi se učinilo dobrim potezom. Trenutačno se nemam vremena baviti time, ali sam u sve ušao ozbiljno.

Trenutačno imam dva zaposlenika, a sezonski ih po potrebi zaposlim još 10-15 - komentira Popijač.

Na 10 hektara ministar je lani, tvrdi, proizveo 200 tona jabuka, a slično i godinu prije. Dobiva, priznaje, i poticaje Ministarstva poljoprivrede koji su mu zadnji put isplaćeni za 2009. godinu. Jednostavnom matematikom, Popijač dobiva oko 25.000 kuna poticaja godišnje, no po njemu se to podrazumijeva.

- Obiteljsko gospodarstvo registrirano je još prije desetak godina i stoga poticaji nisu sporni - kaže on te napominje da se jednog dana u potpunosti planira posvetiti tom biznisu, a kada se otvori mogućnost, i zatražiti sredstva iz fondova EU.

Isplativo voćarstvo

Kad bi više pravih biznismena znalo da su voćarstvo i povrtlarstvo po dohotku broj jedan u poljoprivredi, i više bi ih se okretalo zemlji, smatra F. Ivković, koji i sam ima 32 hektara jabuka. No, da je zemlja u nas kapital koji rijetki znaju kapitalizirati, iako će joj ulaskom u EU vrijednost porasti i 30 puta, najbolje govori i to što su u nas operativni programi podizanja trajnih nasada, za koje je u četiri godine bilo planirano 7 milijardi kuna, gotovo propali. Realizirano je, naime, samo 130 milijuna kuna ili 1,69 posto planiranih sredstava.

- Ulaganja po hektaru voćnjaka iznose otprilike 40.000 eura (od 30.000 do 35.000 eura za već posađeni mladi voćnjak). No s ulaganjima u mreže protiv tuče, navodnjavanje i suvremenu mehanizaciju, bez problema se mogu i vraćati krediti i ostvarivati profit - kaže Ivković, ističući kako se po hektaru jabuka zaradi oko 30.000 eura, od čega ostaje oko 5000 eura čiste dobiti.

Raste izvoz modernijih sorti, a u izvozu prednjači Agrofructus

Za podizanje voćnjaka država je svojedobno vraćala čak 40-50 posto kapitalnih ulaganja u iznosu do 10 milijuna kuna.

Poticaji su lani sa 2500 kn godišnje umanjeni 40 posto, a u ovoj godini obračunavaju se po jedinici poljoprivredne površine, i to u iznosu 2055 kuna po hektaru.

Lanjska je zajamčena cijena za otkup jabuka prve klase bila 2,60 kn uz 60 lipa poticaja otkupljivačima, a za industrijsku jabuku proizvođačima se plaćalo 40 lipa. Ivković kaže da pravi voćar po hektaru ubere oko četiri vagona ili 40.000 kg jabuka koje, s obzirom na to da se okrećemo modernijim sortama, sve više i izvozimo. U tome prednjači Todorićev Agrofructus.

Godišnje se u RH proizvede oko 36.000 tona jabuka, od 60 do 70 posto vlastitih potreba. Potrošnja je, međutim, doista zanemariva u odnosu na EU - samo 10-12 kg godišnje po stanovniku.

Autor: Jolanda Rak Šajn / Lidija Kiseljak