Voćarstvo ima potencijal za 50.000 novih radnih mjesta

U intenzivnom uzgoju zarada voćara čak je 30 puta veća od one ratara, a državne potpore za poljoprivredu, kojima se za svaku uloženu kunu investitorima vraća 40 posto, voćare bi dodatno trebale potaknuti na sadnju nasada te pokretanje novih projekata, kaže Frane Ivković, dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ).

»U voćarskoj proizvodnji može se stvoriti 25.000 novih radnim mjesta, a jednako toliko ljudi zaposlilo bi se u pratećim uslužnim djelatnostima«, poručuje Ivković.

Jedno od takvih ulaganja, vrijedno 2,5 milijuna kuna, sigurno je linija za proizvodnju 100 posto prirodnog voćnog soka koju je u Velikoj Mlaki pokrenulo Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo »Ivković«.

»Godišnje ću proizvesti 70 vagona prirodnog soka jabuke, odnosno pola milijuna litara potpuno prirodnog i zdravog pića premium kvalitete namijenjene hrvatskom tržištu«, kaže Ivković, koji je prije dvije godine napravio probna istraživanja domaćeg tržišta i rezultati su pokazali da potrošači željno očekuju domaći proizvod.

Pet litara prirodnog soka od jabuka stoji 45 kuna.

Ivković je ugovor o distribuciji već potpisao s Metroom i Mercatorom, a pregovara s Konzumom. Osim toga, u pregovorima je i za izvoz prirodnog soka od jabuke u Ujedinjene Arapske Emirate.
Računica, kaže Ivković, pokazuje da će stroj za preradu otplatiti za pet godina, a njegova iskoristivost je 20 godina. Ambalažu za kvalitetno pakiranje je morao nabaviti iz Francuske, jer su domaći proizvođači bili preskupi.

Jabuka iz vlastite proizvodnje Ivković na godinu ima milijun kilograma ili 100 vagona. Voćnjaci se prostiru na 11 hektara zemljišta u Velikoj Mlaki te devet hektara na Moslavačkoj gori. U Šumećanima kod Ivanića Grada ima i jedan od najvećih rasadnika u Hrvatskoj s 200.000 sadnica.

»Kod Garešnice tražim još 100 hektara zemljišta za voćnjak, jer je zemljište ključ za razvoj voćarstva«, kaže Ivković.

Mađarska je, kaže Ivković, u voćarstvo prije ulaska u Europsku uniju uložila milijardu eura da bi taj cvijet poljoprivredne proizvodnje iz podruma podigla na sam vrh.

Đorđe Vezmar, tajnik HVZ-a, kaže da Hrvati piju puno soka, no uglavnom nekvalitetnoga, spravljenoga od koncentrata, aditiva, šećera i stabilizatora. To nije prirodni voćni sok kakav se dobije putem integrirane proizvodnje pod nadzorom.

Stroj za preradu jabuka, uvezen iz Njemačke, kaže, osim jabučnoga, može iscijediti čisti sok i iz krušaka, trešanja, višnje maraske, cikle pa i bundeve.

Pitanje je samo hoće li za takvo što dostajati domaćeg voća jer domaća proizvodnja ni izdaleka ne pokriva domaće potrebe. Do ulaska u EU država, naime, planira podići tek 15.000 hektara voćnjaka.

U osam godina 60.000 hektara

Prema projekciji HVZ-a, u Hrvatskoj je u idućih osam godina moguće podići čak 60.000 hektara voćnjaka, od čega bi čak trećina mogla otići u izvoz i time donijeti do 400 milijuna eura, dok bi se vrijednost uvoza voća smanjio sa 150 na 30 milijuna eura. Zasad nam nedostaje 50 posto jabuka, 90 posto krušaka te gotovo sva tražena količina malina, ribiza i ostalog bobičastog šumskog voća. Naime, od voća Hrvatska iz vlastite proizvodnje ima dovoljno jedino mandarina.
Marinko Petković