Višnja u brojkama: Zdravlje, gospodarstvo i povijest u jednom plodu

Višnja nije samo ljetni desert, ona je lijek, izvozna šansa i dio identiteta mnogih naroda. Dok Kina plaća milijarde za čileanske u siječnju, na jugoistoku Europe već stoljećima se njeguju vlastite autohtone sorte koje zaslužuju globalnu pozornost.

Današnja Prunus cerasus nastala je križanjem divlje trešnje i divlje višnje, prirodnim putem na prostoru između Kavkaza i jugoistočne Europe. Povijesni zapisi govore kako su još rimskim legijama bile važna prehrambena potpora. Sadili su ih uz putove diljem Europe. S vremenom, ovaj križanac postao je nezaobilazan u kulinarskoj tradiciji, zdravoj prehrani i industriji likera.

Najveći svjetski proizvođač je Turska

Prema podacima FAOSTAT-a, na svijetu se godišnje proizvede više od 4,3 milijuna tona višanja. Najveći proizvođači su Turska s 832.000 tona, Kina 800.000 t, SAD 413.000 t, Srbija 128.000 t, Iran 116.000 t... Vrijednost svjetske trgovine ovim voćem (svježim, zamrznutim, prerađenim) u 2023. godini iznosila je više od 3,9 milijardi američkih dolara.

Čile je vodeći izvoznik svježih višanja s više od 414.000 tona godišnje, što čini gotovo sav njihov urod. Zanimljivo je da iz Čilea stižu u Kinu zrakoplovima, osobito uoči kineske Nove godine, kada one za mnoge postaju luksuzni poklon.

Dakako, Kina je najveći uvoznik, a prema podacima FAOSTAT-a u 2023. godini uvezla više od 2,65 milijardi USD vrijednih višanja, što je gotovo 70 % svjetskog tržišta.

Najveći nasadi na svijetu nalaze se u zemljama koje su i vodeći proizvođači ovog voća. Na globalnoj razini prednjače Turska, Čile, Rusija i Sjedinjene Američke Države.

U Čileu 8.500 hektara pod višnjama

U Sjedinjenim Američkim Državama najveći nasadi višanja nalaze se u saveznim državama Washington, Kalifornija i Oregon. U Washingtonu se proizvodi na površini od oko 17.800 hektara. Kalifornija ima sličnu površinu nasada, dok Oregon pokriva oko 5.000 hektara.

Među poznatim pojedinačnim plantažama ističe se Seaquist Orchards u Wisconsinu (SAD), s oko 526 hektara pod višnjama. U Čileu se također nalaze vrlo velike plantaže, ukupno oko 8.500 hektara namijenjenih izvozu.

U Turskoj su najveće regije proizvodnje Kemalpaşa pokraj Izmira, gdje su nasadi ovog voća na površini od oko 758 hektara, te područja oko gradova Kütahya, Afyonkarahisar, Konya, Ankara i Manisa, poznata po autohtonoj sorti "Kütahya".

Trešnja: Slatka povijest i globalna sadašnjost

U jugoistočnoj Europi se ističe Grocka u Srbiji, gdje je početkom 20. stoljeća zasađeno 7.000 stabala na 80 hektara, što je tada predstavljalo najveću plantažu višanja u regiji, a područje i danas ima važnu ulogu u proizvodnji.

Ukratko, najveći svjetski nasadi nalaze se u Turskoj i SAD-u, s pojedinačnim plantažama koje prelaze nekoliko stotina, pa i tisuća hektara.

Višnja nije samo voćka koja se konzumira svježa nego se koristi i u industriji slastica (džemovi, kompoti, jogurti, voćni preljevi, sladoledi, kolači), alkoholnim pićima (npr. Maraschino i Višnjevača), sportskoj prehrani (ekstrakti za oporavak mišića), lijekovima i dodacima prehrani zbog melatonina i antocijanina.

Maraschino ima status zaštićene oznake izvornosti

Zamrznute čine više od 60 % izvoza u regiji srednje i istočne Europe, a posebnu vrijednost imaju fermentirane ili sušene višnje kao funkcionalna hrana.

Bogata je vitaminom C, kalijem, vlaknima i antioksidansima. Sadrži antocijanine koji smanjuju upale, melatonin pomaže kod nesanice i djeluje blagotvorno kod gihta, artritisa i kardiovaskularnih bolesti. U 100 grama višanja ima samo 50 kalorija, što ih čini savršenim za niskokalorične dijete.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatska je u 2022. godini proizvela 4.641 tonu višanja. Iako količinski manja od Srbije, sorta Maraska, koja se uzgaja u Zadarskoj regiji, ima globalnu reputaciju. Maraska se koristi za poznati Maraschino liker, čija tradicija seže još od 18. stoljeća. Višnja Maraska ima viši udio suhih tvari i antocijanina, izrazito kiseli, duboki okus, a Maraschino ima status zaštićene oznake izvornosti.

U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2024. godini proizvedeno je 2.288 tona višanja, odnosno po stablu u prosjeku 8,3 kilograma. U Republici Srpskoj u 2020. godini na površini od 247 hektara proizvedeno je 873 tone, odnosno 3,5 t/ha.

Srbija godišnje proizvede oko 128.000 tona, (podaci FAOSTAT-a iz 2023. godine), ponajviše sorte Oblačinska, izuzetno cijenjene u industriji zbog intenzivnog okusa i prilagodljivosti mehaniziranoj berbi. Više od 42.600 tona godišnje ide u izvoz, uglavnom kao zamrznuta višnja.

^{*Naslovna fotografija: Ivica Korman, Shutterstock/artistdesign.13}